Na imanju porodice Grahovac iz Nevesinja, pod zasadima šljive trenutno je oko pet dunuma. Uglavnom je zastupljena sorta požegača, ali su od ove godine uveli i čačanku rodnu.
Sa pet dunuma pod zasadima šljive, porodica Grahovac iz Nevesinja prodala je oko vagon šljiva.
"Imamo dosta nakupaca koji su iz Sarajeva, iz Mostara, nešto ide i na tržnicu u Čapljinu. Dolaze nam takođe ljudi iz Banjaluke. U Nevesinju za sada ne postoji organizovani otkup, mada je to u planu", priča nam Bojan Grahovac.
Pored prodaje, jedan dio uroda koristi se za pravljenje rakije. Ove godine proizvedeno je oko 300 litara.
"Ako je kvalitet dobar, tržište je lako naći. Prodajem dosta toga preko platforme Plodovi sela. Imam i saradnju sa ugostiteljskim objektima a nešto prodam i na kućnom pragu", objašnjava naš sagovornik.
Bavljenje poljoprivredom i uzgoj bilo kojeg poljoprivrednog usjeva zahtijeva posvećenost i rad. Kad je riječ o šljivi, Bojan ističe da nije u pitanju puno zahtjevna voćka.
"Naravno oko svega treba raditi, ali sad da ima previše posla - nema. Bukvalno imamo samo nekoliko faza. Na jesen gnojenje i ja to radim samo sa stajnjakom, zatim tu je jesenja rezidba, prskanje na proljeće - to radim dva puta plavim proljetnim prskanjem i u beharu i na kraju slijedi branje", navodi on.
Bojan je po zanimanju poljoprivredni inženjer, zaposlen je u struci ali za svoj voćnjak uvijek nađe vremena.
"Znanje koje posjedujem pomaže mi dosta jer sam na fakultetu prošao te neke osnove. Dosta sam radio i praktično, učio, slušao predavanja, tako da se u svemu lako snalazim. U stvari, radim sve to iz ljubavi, tako da mi nije problem. Uključena je naravno i porodica, naročito kad je sezona", naglašava ovaj agronom.
Sorta požegača, uzgojena u Nevesinju, spada u najkvalitetnije šljive i ima jako visok procenat suve materije, objašnjava naš sagovornik. U tom smislu može se govoriti da je ovaj kraj pogodan za njen uzgoj. Problem jedino prave kasni proljetni mrazevi.
"Zbog njih imamo situaciju da šljive rode, recimo, svake druge godine. Prošle sezone bukvalno na teritoriji naše opštine niko nije imao šljive, ove godine situacija je bila drugačija jer nije bilo kasnih proljetnih mrazeva", kaže Grahovac i dodaje da su količine dobre a i cijena je bila solidna. Kretala se oko 80 feninga po kilogramu.
Jesmo li zaboravili na značaj i prednosti proizvodnje šljive?
U IFAD-ovom projektu koji se u 2020. godini realizovao na ovom području, 16 proizvođača je ili povećalo postojeće ili ponovo podiglo zasade šljive. Bojan vjeruje da će ih u budućnosti biti još više.
"Mislim da će ih biti sve više i više zato što njen uzgoj ima potencijala ovdje. Kvalitet je vrhunski i domaća voćka ima uvijek dobru cijenu, kasnije stiže - kada šljiva prođe i na Majevici i u Foči. Tada joj i cijena poraste tako da mislim da ta priča ima potencijala i da se može fino živjeti i od proizvodnje šljiva, ali i drugog voća", zaključuje naš sagovornik.
Tagovi
Autorica
