Divlji šipurak za najslađu marmeladu - kod Slađana se uvijek traži teglica više

Slađan Jovanović iz sela Gornja Trnica kod Trgovišta u Srbiji polako privodi kraju sezonu spremanja marmelade od divljeg šipurka. On i njegova supruga ove godine počeli su posao sredinom septembra, jer su plodovi ovog divljeg voća stigli za branje dvadesetak dana ranije zbog suše.

Prve plodove ubrali su na planinskim obroncima, na 1.000 metara nadmorske visine. Kada su vidjeli da sa onim što uberu ne mogu da podmire sve narudžbe počeli su ovu sirovinu da otkupljuju od drugih berača koji žive u višim predjelima, podno planinskog vrha Bele vode, gotovo u netaknutoj prirodi.

"Kvalitet šipurka koji smo brali u našoj okolini nije se mogao porediti sa ovim koji smo kupovali od berača. Vlage je ovog sušnog ljeta bilo više u tim predjelima i to je doprinijelo da šipurak formira kvalitetan plod od kojeg može da se dobije fantastična marmelada", počinje priču naš sagovornik.

Priprema na tradicionalan način

Njegova marmelada od šipurka je toliko tražena da je nikada nema na zalihama, a i ove godine je unaprijed prodao određene količine. Priprema je na tradicionalan način, na šporetu na drva.

Ističe da je proces pripreme dug, ali kada ga završi dobija proizvod kome niko ne može da odoli. Zato se na njegovom gazdinstvu uvijek traži tegla više. Počinje tako što plodove najprije opere i očisti od drški, a potom skuha. Poslije toga slijedi pasiranje, najprije kroz presu, a potom i kroz sito prekriveno gazom.

"To se radi sa ciljem da se odstrane sve dlačice od šipurka koje su ostale poslije kuhanja. Dobijenu kašu tada treba staviti da se kuha na šporetu. Na sredini kuhanja treba dodati šećer, nikako ranije, jer će džem umjesto crvenkaste dobiti neuglednu tamnu boju", savjetuje Slađan.

Boro oživio seosko imanje i napravio biznis sa šipkom

Kako dodaje, kuha se do željene gustine, a onda se vruć sipa u tegle koje su bile zagrijane u šporetu na oko 120 ^oC i na kraju se zatvaraju poklopcem. Ovako pripremljena, može potrajati u teglama bez konzervansa do tri godine ako se čuva u adekvatnoj podrumskoj prostoriji.

Proizvode i kašu od šipurka

Zahvaljujući ovakvom načinu pripreme, stekao je zavidan broj kupaca u Srbiji, ali i u Sjevernoj Makedoniji poslije učešća na sajmu "Organska trpeza" u Kumanovu. Već prvog dana je prodao sve količine marmelade koje je ponio, a drugog su počele da stižu nove narudžbe telefonom. 

Kada i kako obaviti njegu i sadnju šipurka?

Na gazdinstvu Jovanović veoma je tražena i kaša od šipuraka, a kupuju je uglavnom domaćice koje žele da same od nje naprave džem. Za kupce uvijek imaju savjet - kaša se može čuvati dva do tri dana, ali najbolje je odmah je dalje preraditi. Svoje proizvode Jovanovići prodaju po prošlogodišnjoj cijeni iako je cijena šipurka ove godine porasla za 10 posto. Kako kažu, na ovaj način žele da izađu u susret svojim kupcima sa kojima imaju odličnu saradnju.

Ima kod njih i ajvara, vrganja u salamuri...

Ova vrijedna porodica nije se zaustavila samo na preradi šipurka. Proizvode i blagi i ljuti ajvar, turšiju od somborke i paprike rezanke, mljeveni paradajz, vrganj u salamuri… Najveći dio toga prodaju putem društvenih mreža.

Također, na svom imanju uberu i oko dvije tone borovnice, koju čuvaju u hladnjači na svom gazdinstvu. Planiraju uskoro da naprave i sušaru za šumske plodove i povećaju proizvodnju povrća u plastenicima kako bi zimnicom mogli da snabdijevaju mnogobrojne kupce.

Pauze u spremanju marmelade od šipurka Slađan koristi za malčiranje svog zasada pod borovnicom i to piljevinom od četinara koju sam pravi drobilicom ili sakuplja. Stavlja je oko korijenova u sloju debelom od 10 do 15 cm. Ovo čini svake godine sa ciljem da im obezbijedi neophodan humus, ali i omogući da ljeti sačuvaju dovoljno vlage. Dok to radi, pažljivo prati kakve je rodne izdanke formirala, na osnovu čega će odlučiti da li će početi sa rezidbom ili će je odložiti na neko vrijeme.

_{Naslovna fotografija: AK grafika/Vladislava Milanović/Slađan Jovanović}