Dario Ivić o egzotičnoj biljnoj bakteriji koju moramo "držati na oku"

Bolesti životinja nerijetko privlače pažnju šire javnosti, tome smo nedavno svjedočili kod pojave afričke svinjske kuge, potom slinavke i šapa, a u BiH još skorije bruceloze. Međutim, jako malo se govori o ono što se događa kod biljaka, odnosno primarne proizvodnje, koja hrani i životinje i nas.

Ne tako davno, pojava jedne egzotične biljne bakterije napravila je ogromne štete u Evropskoj uniji. Riječ je o Xylella fastidiosa koja je prije desetak godina "pokosila" nasade maslina na jugu Italije, a danas je pod obaveznim nadzorom.

"Globalna trgovina je takva da se malo toga zapravo kontrolira i da se puno toga unosi u nova područja, a to je posebno interesantno kod novih uzročnika bolesti kod biljaka i novih štetnika, ponajprije insekata koji su iz drugih krajeva svijeta došli u naše područje", naveo je dr Dario Ivić, iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) tokom predavanja na nedavno održanoj konferenciji "Sigurnost hrane: Znanost u akciji".

Naveo je primjer južnoameričkog moljca paradajza, štetnika koji je na područje Bosne i Hercegovine i Hrvatske došao iz Južne Amerike i poharao ovdašnje plastenike, pa su proizvođači prinuđeni koristiti insekticide kako bi ga suzbili.

Ozbiljne posljedice imalo bi širenje Xylella fastidiose

U slučaju pojave bakterije Xylella fastidiosa, posljedice bi bile daleko razornije. Najveća je prijetnja maslinama, bademu i nekim vrstama ukrasnog bilja. U mnogim slučajevima uzrokuje potpuno sušenje biljke jer živi u provodnim snopovima i guši je, odnosno onemogućava unos vode.

Kada bi se proširila po cijeloj Evropskoj uniji, procjene pokazuju da bi gubici iznosili 5,49 milijardi eura. Izračunati su i parametri promjena u domaćoj cijeni proizvoda, odnosno došlo bi do 100% rasta. Dakle, poskupili bi bademi, trešnje, maslinovo ulje i sve ono što napada. Procijenjeno je i da bi skoro 300.000 ljudi izgubilo posao.

Radi se o bakteriji koja je milenijima bila prisutna uglavnom u Srednjoj Americi i na jugu SAD-a, do razvoja globalne trgovine. Smatralo se da nije prisutna u Evropi, sve dok se od 2005. do 2008. godine nije počelo događati nešto sa maslinama na jugu Italije.

"Maslinari su zapazili da im masline polako se suše, da ih zahvata jedna nepoznata bolest. Prepisivali su to nekim gljivičnim patogenima, drugim faktorima, čak povezivali neke insekte sa time", naveo je dr Ivić, dodavši da se infekcija širila i zbunjivala čak i naučnike koji u tom momentu nisu znali šta ubija stabla maslina koja su inače žilava i robusna.

Iako je tada zvučalo nezamislivo, proveli su analizu na bakteriju Xylella fastidiosa, a nakon što je potvrđeno prisustvo, nazvali su je bolest "brzo odumiranje" i ispostavilo se da je lokalna južnotalijanska sorta na nju vrlo osjetljiva.

"Posjekli su masline, možete misliti kakav je to bio šok poljoprivrednim proizvođačima, kad im dolaze sanitarni inspektori u pratnji naoružanih karabinjera, bilo je i sukoba", podsjetio je predavač iz HAPIH-a, navodeći kako je pojava ove bakterije zapravo označila veliku promjenu u pristupu i percepciji biljnog karantena.

Prenosi je crčak pjenuša

Tokom istraživanja, otkriveno je da je Xylella fastidiosa u Italiju došla preko uvoza ukrasnog bilja iz Kostarike, a pronašla je vrlo učinkovitog prijenosnika, cvrčka pjenušu koji je bio široko rasprostranjen i započeo epidemiju biljne bolesti.

Nakon toga, EU je propisala da svaka država članica mora provoditi obavezan nadzor nad ovom bakterijom, potom su je otkrili na Korzici, Azurnoj obali, u Španiji na bademu, gdje uzrokovala ogromne štete i velike gubitke, te na vinovoj lozi na Balearskim otocima, a zadnji nalazi stižu iz Portugala gdje je nađena na ukrasnim biljkama, bademu i maslini.

"Propisi inače o biljnoj karanteni nalažu svakoj državi, a tako je i sa BiH, pošto se usklađuje fitosanitarna politika, da ukoliko se nađe karantenski biljni parazit ili štetnik, mora poduzeti mjere iskorjenjivanja. Ako to nije moguće, onda se prelazi na mjere ograničavanja širenja. I to je ono što je obaveza", napominje Ivić, dodajući da svaka država mora imati obavezni krizni plan u slučaju pojave bakterije Xylella fastidiosa, provoditi obavezan i statistički utemeljen nadzor na njenu prisutnost.

Senzacionalizam će nas jednog dana ubiti: Hrana između klika i realnosti

On podrazumijeva uzimanje uzoraka kako bi se rano otkrila. U Hrvatskoj, kako je rekao, godišnje uglavnom obilaze obalni dio kao područje većeg rizika, te provode nadzor u rasadnicima. Riječ je između 200 i 500 uzoraka biljnog materijala koji se testira.

Inače, Evropska unija propisuje da se u slučaju nalaza uspostavlja karantensko područje 50 metara od zaražene biljke, što je kod ove bakterije dosta nezgodno jer se prenosi insektima koji sišu biljni sok pa nalazi mogu biti dosta nepravilno raspoređeni u prostoru. Oko tog područja se uništavaju sve biljke domaćini, odnosno provodi se maksimalno krčenje.

"To znači, ako nađete jednu maslinu, vinovu lozu ili biljku trešnje, koja je zaražena i morate 50 metara oko nje popisati sve druge biljke domaćine, a Xylella fastidiosa ima preko 600 biljaka domaćina, naći izvođača radova koji će to uništiti i organizirati naknadu za vlasnika", precizirao je predavač, pozivajući na kraju sve one koji imaju barem i jedno stablo biljke domaćina da se informiraju o ovoj bakteriji.

Kad bi ušla u područje koje ima tradiciju vinogradarske proizvodnje, a tu su sve mediteranske zemlje, predstavljala bi veliki rizik. Također, može zaraziti i hrast, jasen i brijest, i mnoge druge vrijedne vrste šumskog drveća te uzrokovati ogromne štete u šumarstvu. Ono što čini problem u Evropi je da je insekt koji je prenosi, cvrčak pjenuša, Philaenus spumarius, široko raširen.