Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stručna predavanja
  • 25.08.2022. 16:30

BiH koristi deset puta veću površinu od EU za proizvodnju 1.000 tona jabuke

I pored poticaja, za razliku od drugih voćnih vrsta, kod šljive se ne bilježi linearni rast broja stabala

Foto: Selma Mujić
  • 337
  • 140
  • 0

Šljiva je vodeća voćna vrsta po proizvodnji u BiH, no u prinosima su prisutne stalne oscilacije. Jednim dijelom se to može pripisati klimatskim promjenama, s druge strane jasno je istaknuta neujednačena i neadekvatna tehnologija. 

Poduzimane mjere se nisu odrazile na produktivnost, istakla je prof. dr Pakeza Drkenda, sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu tokom stručnog predavanja na 49. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajmu šljive u Gradačcu.

"Vlade izdvajaju neke novce, koji nisu mali, ali nismo našli mehanizam kako izmjeriti efekat. Linearni je trend povećanja broj stabala i to se može mejriti subvencijama, ali kada dođete do proizvodnje onda se taj efekat gubi. Moramo naći način kako da to što je uloženo na kraju izmjerimo. Moramo više raditi na produktivnosti", pojasnila je profesorica. 

Loša intenzivnost proizvodnje

I kada ga pogodi nepovoljna godina farmer se ne smije predati, navela je Drkenda, naglasivši da mora podići otpornost stabla kako bi išao dalje. Ona je navela da i pored poticaja, za razliku od drugih voćnih vrsta, kod šljive se ne bilježi linearni rast broja stabala. 

Podaci oslikali lošu intenzivnost naše poljoprivrede

"To je posljedica toga što su u statistici prebrojana i šarkava stabla požegače, pa koliko god ulažemo u nova stabla, stalnom nam neka propadaju. Kada se broja samo rodna stabla, onda se bilježi trend rasta", dodala je.

Posebno je zanimljiv podatak, prezentirala je, govoreći o površinama potrebnim za proizvodnju hiljadu tona voća, što najbolje oslikava lošu intenzivnost naše poljoprivrede. 

U periodu 1994. - 2004., u razvijenim zemljama poput Belgije, Švicarske, Holandije za 1.000 tona jabuke u tim zemljama se angažovalo od 23 do 30 ha, a u to vrijeme u BiH je ta površina iznosila 317 ha. 

"Znači nama treba deset i po puta više zemlje da bismo istu proizvodnju ostvarili kao EU, ovim načinom proizvodnje. U drugom periodu od 2010. do 2019. njima je trebalo 17 do 28 ha, a i mi smo se malo popravili pa nam treba 306 ha", navela je profesorica. 

Stanje sa šljivom je još gore, u prvom praćenom periodu (1994. – 2004.) za hiljadu tona šljive u Evropi koriste 40 – 45 ha, a nama je trebalo 328. Umjesto pozitivnih pomaka, stanje je sada još gore i potrebno je 516 ha. 

Brka o Zelenoj agendi

Govoreći o evropskim planovima, odnosno Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, dekan Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, prof. dr Muhamed Brka, je naveo kako je riječ o "odijelu koje je Brisel skrojio bez da je uzeo mjere". 

Pet je glavnih područja - dekarbonizacija, prelaz na cirkularnu ekonomiju, održiva poljoprivredna i prehrambena proizvodnja, ruralni razvoj i biodiverzitet. 

Profesor Brka je kritizirao evropski stav od dekarbonizaciji i priči koja se plasira iz EU navodeći da su "sigurno svi čuli da su nam goveda najveći problem", postavljajući istovremeno pitanje jesu li goveda živjela prije industrijske revolucije.  

Ko želi, neka jede vještačko meso, poručio je profesor Brka

"Imaju dva aršina – kad se o njima radi mjere po jednom mjerilu, a kad smo mi onda po drugom mjerilu. Neće da priznaju da su na prljavoj energiji dostigli ovo što jesu", rekao je dekan, dodavši da predsjednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen iz Beča u Bratislavu, 45 kilometara leti privatnim avionom, "dok nama priča o zelenoj agendi".

Smatra kako je održiva poljoprivreda, u kojoj je sve zeleno – lijepa ideja, ali u našim uslovima je vrlo teško provesti. Poručio je i kako Bill Gates ne može pričati o svemu, pogotovo ne o mesu - vi ako mislite da je vještačko meso dobro, vi ga konzumirajte, zaključio je profesor Brka.


Povezana biljna vrsta

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Više [+]

Tagovi

Šljiva Proizvodnja šljive Zelena agenda Poljopriveda Pekeza Drkenda Muhamed Brka Poljoprivredno-prehrambeni fakultet


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

Sajam šljive Gradačac

Husein Kapetana Gradaščevića bb, 76250 Gradačac, Bosna i Hercegovina
tel: +387 (0) 35 783 040, e-mail: [email protected] web: https://gradacackisajam.ba/