Vinogradari oprez: Siva plijesan napada stono grožđe!

Vrijeme nije naklonjeno poljoprivrednicima. Česte kiše praćene nepogodama, nekarakterističnim za ljeto, prouzrokovale su pojave mnogih biljnih bolesti. Vinogradari između dva naleta kiše obavljaju prskanje.

“Nekada su se vinogradi prskali do polovine juna, a danas se moraju prskati i u avgustu”, kaže agronom mr.sc. Marijan Tomac.

Protiv uzročnika plamenjače i pepelnice

Njegove riječi potvrđuju i najnovije preporuke stručnjaka u kojima se vinogradari pozivaju na oprez. “Kako sinoptičari najavljuju skoru promjenu vremena sa mogućim padavinama, a vinova loza je još uvijek u osjetljivoj fenofazi razvoja, takvi uslovi će pogodovati pojavi i širenju bolesti.

Stoga bi kroz naredno vrijeme valjalo je zaštititi protiv uzročnika bolesti plamenjače (Plasmopara viticola), pepelnice ( Erysiphe necator) i sive plijesni (Botrytis cinerea)”, ističe viši stručni savjetnik Ivan Šimičević, dipl. ing. agro.

Protiv plamenjače se, sugeriše ovaj stručnjak, može primjenjivati jedan od preparata na bazi bakra: Neoram WG ili Nordox 75 WG ili Champion 50 WG. Protiv pepelnice se može koristiti jedno od dozvoljenih sredstava na bazi sumpora: Chromosul 80 ili Cosavet DF ili Kalinosul 80 WG, a protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) Cantus ili Pyrus 400 SC ili Switch 62,5 WG. 

Siva plijesan i kisela trulež

Paralelno s ovom, stigla je preporuka iz Agroprognoze. eu, u sklopu projekta PESCAR koja se odnosi na zaštitu stolnog grožđa koje je već u fazi zrenja. Preporuka se posebno odnosi na područja koja imaju veliku tradiciju u uzgoju ove vrste grožđa.

"Prate se vremenski ulovi i razvoj bolesti, a s obzirom na najavljene padavine, stolne sorte koje se skoro beru (Prima, ukoliko je još u berbi, zatim Kardinal koji će se tek početi brati) treba zaštititi protiv sive plijesni jednim od sredstava kratke karence. Od takvih na raspolaganju su: Geoxe 1 kg/ha, K = 7 d-  i/ili Teldor SC 500, 1,5 l/ha, K= 14 d.

Zaštita se može obaviti samo u zoni grozda. Strogo je potrebno poštovati karencu!“, upozorava dr. sc. Josip Ražov, stručni savjetnik za zaštitu bilja u sklopu PESCAR-a (Pesticide Control and Reduction). Radi se o projektu vrijednom 601.639,21 eura od čega je sufinansiranje sredstvima EU iznosilo 511.393,35 €, odnosno 85 posto, a cilj kojim je uspostavljena mreža meteo stanica i lovki sa feromonima i atraktantima, nije samo učinkovit prognostički sistem nego i održiva upotreba pesticida, pojašnjava dr. Ražov i dodaje da je ovo rijedak primjer projekta čije su aktivnosti nastavljene i nakon završetka njegove implementacije. 

Opasna i kisela trulež

Nakon sive plijesni, koja može napasti i zeleno grožđe, javlja se i kisela trulež koja napada grožđe tek nakon početka zrenja, a najčešće kad bobice sadrže više od 12 % šećera, tvrdi Marina Anić, mag.ing. agr.

Ona ponavlja da je za širenje plijesni i truleži grožđa presudan faktor dugotrajno kišovito i vlažno razdoblje, a temperature su pri tom od manjeg značaja. Gljivica Botrytis cinerea, uzročnik sive plijesni grožđa, razvija se u širokom rasponu temperatura od 2° do 30°C, ali svako zadržavanje vlage u grožđu dužem od 15 sati, pri optimalnoj temperaturi 15°C smatra se idealnim za zarazu. Štete su vrlo velike pa, ako se pravovremeno ne preduzmu mjere zaštite, može u nepovrat otići i više od 50 posto uroda.