Narančasto se vino dobiva produljenom maceracijom - od nekoliko dana do čak pola godine. To im daje vrhunsku sposobnost samozaštite pa trebaju tek malu količinu sumpora da bi ostala stabilna.
Narančasto vino? Zvuči vam kao još jedna, nepotrebna novotarija u svijetu vinskih okusa? Iznenadit ćete se, ali upravo je narančasta boja vina boja koja se dobiva tradicionalnim postupkom. O čemu je riječ? Idemo redom.
Izraz "narančasto vino" anglosaksonskog je porijekla, a odnosi se na skupinu vina od bijelog grožđa koje je macerirano, odnosno dulje je vrijeme ostalo u dodiru s kožicama bobice. Podsjetimo, taj se postupak inače koristi za proizvodnju crnog vina.
Na taj se način više pigmenta i tanina izvlači iz grožđa te tako vinu daje boju starog zlata ili čak jantara zbog čega se većinom u Gruziji izraz "jantarno vino" koristi za macerirano bijelo vino. Paleta okusa narančastog vina je široka. Prvenstveno se ističe tanin, primarna aroma grožđa, a onda i svježe voće s izraženim biljnim notama.
Dakle, narančasto se vino dobiva produljenom maceracijom - od nekoliko dana do čak pola godine, što ovisi o vrsti grožđa koja se koristi do želje i afiniteta samih vinara. Maceracija do pola godine se obično koristi u Gruziji gdje se ona vrši u glinenim amorfama - kvevrijima.
U samom postupku maceracije događa se spontana fermentacija, bez dodavanja vina, bez hlađenja u fermentacijskoj i fazi starenja u drvenim bačvama. Ovaj proces proizvodnje im daje vrhunsku sposobnost samozaštite pa trebaju tek malu količinu sumpora da bi ostala stabilna.
Prema tome, da se zaključiti kako su proizvođači narančastih vina čuvari biološki zdravog krajolika, ali i tradicije.
Kolijevka narančastih vina je Gruzija. Kako smo već spomenuli, ondje vino fermentira u kvevrijima, glinenim amforama zakopanim u tlu. Takvo vino ostaje u dodiru s kožicama grožđa i nakon fermentacije.
Narančasta se vina danas najviše proizvode na sjevernom Jadranu, odnosno u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj gdje proizvođači kombiniraju tradicionalne postupke, ali i nove spoznaje. No, proizvodnja se proširila i na srednju te zapadnu Europu, odnosno na Njemačku, Francusku, Španjolsku, Mađarsku te Srbiju, ali i na Novi Zeland te SAD.
Ovo vino dolazi uglavnom iz malih ili srednjih obiteljskih gospodarstava gdje beskompromisni vinari ulažu puno ručnog rada, marljivosti te pažnje u svakoj fazi proizvodnje. Zbog toga svako narančasto vino ima karakter i osobnu crtu svojeg kreatora.
I za kraj, pitate se, s kojom se hranom ova vina najbolje slažu? Odgovor je jednostavana - s tradicionalnom hranom podneblja iz kojeg dolazi i samo vino. U svakom slučaju, nećete se prevariti ako se u sljubljivanju s jelom ponašate kao da se radi s crvenim vinom te ga poslužite uz jela od ribe.
Foto: Bigstock/cwwc
Tagovi
Autorica