Radovan Vukoje: Nema ozbiljne vinske priče bez udruživanja vinara

"Budućnost vinskog turizma" bila je tema panela na petoj međunarodnoj G.E.T. konferenciji o eno-gastro turizmu, koja je ove godine održana na Plešivičkoj vinskoj cesti (susjedna Hrvatska, op.u.) i postoji već 18 godina, a na njoj su učestvovali i vinari iz BiH. 

Voditeljica Odsjeka za međunarodu suradnju u Zagrebačkoj županiji Ivana Rendulić Jelušić kazala je da "postoji 70 vinara na tri županijske vinske ceste, koji sad imaju i veće smještajne kapacitete, ali da same vinske ceste, jer ugostiteljski dio vinarija nije stalno otvoren, nisu u potpunosti zaživjele i pored više desetaka milijuna utrošenih kuna". 

Interregionalni EU projekt "In cultura veritas"

Dodala je da vinari, koji su napravili značajan iskorak u kvaliteti svojih vina, nisu na vinskoj cesti jedni drugima konkurencija, ali kako turističke agencije, tako i Zagrepčani, koji više vole udaljenije turističke destinacije, nisu pokazali veći interes za posjet vinarijama u Jastrebarskom, Zeleni ili Samoboru, koje se nalaze na samo pola sata vožnje od Zagreba. Osim toga, kaže, "vinski domovi koji su bili sastavni dio vinske ceste u ovim gradovima su zatvoreni zbog slabog interesa vinara, koji teško spajaju velike obveze u vinogradu i podrumu s onima u ugostiteljstvu". 

Vinar iz BiH Radovan Vukoje kazao je da "nema ozbiljne vinske priče bez udruživanja vinara, čiji su vinski podrumi otvoreni svih 365 dana u godini". U Hercegovini se tako povezalo 25 vinara, ali i 20-ak proizvođača autohtonih proizvoda, koji su stvorili prepoznatljivu turističku destinaciju koja radi cijele godine. Tako 50.000 ljudi prođe godišnje vinskom cestom u Trebinju. "Ako jedna Njemačka ima festivalsko vino s jedinstvenom cijenom, zašto ga i mi ne bi imali", istaknuo je Vukoje.

U sklopu panela prezentiran je interregionalni EU projekt "In cultura veritas" kojemu je cilj inovativnim povezivanjem kulturne baštine i vinske tradicije stvoriti održivu turističku destinaciju radi aktivne zaštite kulturnih dobara prekograničnog područja Zagrebačke županije i slovenskih regija Obsotelje i Kozjansko. Radi se o 80 objekata kulturne baštine koji se protežu uz oko 200 kilometara vinskih cesta s obje strane granice. Vrijednost projekta iznosi milion eura, a 85 posto se financira iz Evropskog fonda za regionalni razvoj.  

Primjeri dobre prakse

Plešivičko vinogorje, koje ima 35 vinarija na vinskoj cesti, ima velik potencijal za uspješan vinski turizam pa se ova dvodnevna konferencija održavala na više lokacija. Primjera dobre prakse Plešivička vinska cesta ima dosta, ali je potrebno još puno edukacije, standardizacije turističkih usluga i zajedničkog rada da bi vinari, ali i vinoljubci bili zadovoljni.

"Cilj koji želimo postići organizacijom ove konferencije su razvitak i jačanje konkurentnosti vinskog, odnosno eno-gastro turizma kao značajnog čimbenika za održiv i ravnomjerni razvoj svih krajeva Lijepe naše, ali i ostalih država regije", ističe Tomislav Stiplošek, predsjednik udruge G.E.T.

Naime, konferencija je namijenjena svim sudionicima eno-gastro scene, odnosno vinskog turizma: vinarima, turističkim djelatnicima, ugostiteljima, predstavnicima institucija, te svima zainteresiranima za tu tematiku. No, sudeći po lošem odazivu, posebno vinara i lokalnih državnih institucija, bilo da se radi o njezinom održavanju prijašnjih godina u Iloku ili sad na Plešivici, upitno je njezino daljnje održavenje, kako neslužbeno doznajemo.

Nagrada Bijeli grozd

Na konferenciji su tradicionalno dodjeljene i regionalni trofeji nagrade Bijeli grozd, koju udruga G.E.T. prema glasovima publike dodjeljuje već sedam godina vinarijama u regiji koje uspješno razvijaju turističku ponudu.

Regionalni trofej je priznanje "najboljim među najboljima u turističkom smislu" u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji, a za 2018. godinu osvojili su Bijeli grozd, redom: 1. mjesto - Stancija Meneghetti (Hrvatska), 2. mjesto - Hiša vin Doppler (Slovenija), 3. mjesto - Podrumi Vukoje 1982 (BiH), 4. mjesto - Chateau Kamnik (Makedonija), 5. mjesto - Vuglec Breg (Hrvatska).