• Vinova loza
  • 21.04.2019. 16:00

Prihrana vinove loze u periodu vegetacije

Stručnjaci kažu da je za pravilnu ishranu zasada neophodno redovno obavljati kontrolu plodnosti zemljišta, na svake 3-4 godine, ali i folijarnu analizu svake godine. Potrebe vinove loze za hranljivim materijama nisu podjednake u svim fazama rasta i razvoja vinove loze.

Foto: Bigstock/AntonMaster
  • 414
  • 20
  • 0

Prihrana vinove loze se provodi folijarno i preko korijena. Prema riječima diplomiranog inženjera voćarstva i vinogradarstva Sanje Čokojević ta prihrana se obavlja rasturanjem odgovarajućeg mineralnog đubriva po cijeloj površini neposredno prije plitke obrade i navodnjavanja. Ona napominje da je za pravilnu ishranu zasada neophodno redovno obavljati kontrolu plodnosti zemljišta, na svake 3-4 godine, ali i folijarnu analizu svake godine. Međutim, potrebe vinove loze za hranljivim materijama nisu podjednake u svim fazama rasta i razvoja vinove loze. Stručnjaci preporučuju prihranjivanje u vinogradima u nekoliko navrata. Prvo u vrijeme otvaranja okaca, potom 8-14 dana pred cvjetanje, zatim 10-15 dana nakon cvjetanja i u vrijeme šarka. 

Bor povećava vitalnost polenovih zrnaca

Čokojevićeva objašnjava da se folijarnom prihranom nadoknađuju makro i mikroelementi. Ukoliko su dani jako topli, tretiranje treba obaviti u ranim jutarnjim ili u kasnim popodnevnim satima. Veoma važni elementi, kada je riječ o vinovoj lozi, čiji se nedostatak često i javlja na vinogradarskim zemljištima su magnezij, bor i željezo. Folijarna đubriva sa borom se koriste prije cvjetanja jer će uticati na bolje cvjetanje i oplodnju. Razlog je to što bor povećava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca.

Folijarno đubrivo sa željezom protiv žućenja lista

Uloga magnezija značajna je u procesima fotosinteze, disanja, usvajanju i transportu fosfora i u sintezi ugljikohidrata, metabolizma azotnih spojeva, proteina i masnih kiselina. Magnezij se kroz čokot pretežno kreće naviše. Zato ga najviše ima u vršnim nadzemnim organima. Usvajanje tog mikroelementa zavisi od klimatskih uslova. Za to je pogodnija vlažna klima. Vodorastvorljivo mineralno đubrivo s visokim sadržajem kalcija povećava otpornost vinove loze na sušu i bolesti. Sanja Čokojević napominje da se primjenom folijarnih đubriva, kod vinskih sorti, čvrstinom pokožice stvara otpornost na botritis, dok se kod stonih sorti čvrstinom pokožice poboljšava transportnost plodova. Ukoliko je vinova loza posađena na zemljištu koje sadrži mnogo karbonata, na listovima će se pojaviti žućenje to jest hloroza uzrokovana manjkom željeza. U tom slučaju treba primjeniti neko od folijarnih đubriva sa nešto većim sadržajem tog elementa.

U ranim fazama razvoja izdanaka ključna uloga azota

Stručnjaci naglašavaju da se prilikom izbora folijarnih đubriva mora obratiti pažnja na to u kojoj fenofazi razvoja se vinova loza nalazi. Od otvaranja pupoljaka do zametanja plodova razvoj biljke je uslovljen migracijom rezervnih materija iz starijih organa korijena i stabla, kao i količinom hranljivh materija unijetih u zemljište tokom zime osnovnim đubrenjem vinograda. U ranim fazama razvoja izdanaka, azot ima ključnu ulogu. Potrebe za hranljivim materijama se primicanjem faze cvjetanja postepeno povećavaju, tako da su biljci osim azota potrebni i fosfor, kalij i kalcij. Mikroelementi bor, željezo i cink su takođe važni u toj fazi, zato što aktivno učestvuju u svim procesima metabolizma.

Azot, fosfor i kalij važni za visok prinos grožđa

Od zametanja plodova do početka zrenja stanje čokota vinove loze ima značajan uticaj na finalnu proizvodnju jer je stopa usvajanja hranjivih materija u toj fazi maksimalna. Potrebe za azotom u ovoj fazi veće su nego u bilo kojoj drugoj fazi razvoja. Potrebe za kalijem su visoke i progresivno rastu sa rastom bobica, kao i potrebe za željezom. Snabdijevanje azotom, fosforom i kalijem po zametanju plodova je neophodno za postizanje visokiih prinosa sorti koje služe za sušenje kao i stonih sorti.

Sa zrenjem rastu potrebe za kalijem

Od početka zrenja do završetka zrenja prestaje izduživanje lastara. Bobice udvostručuju svoju težinu. Kiseline se pretvaraju u šećere i javlja se boja karekteristična za pojedinu sortu. U toj fazi, potrebe biljke za azotom naglo se smanjuju, dok se istovremeno potrebe za kalijem značajno povećavaju. U vinogradima u kojima se primenjuje navodnjavanje čiji je cilj visok prinos uzgajanih stonih sorti sa visokom koncentracijom šećera, primjena đubriva koja sadrže kalij treba da bude standardna mjera.

Kao i osnovno đubrenje i đubrenje u periodu vegetacije prvenstveno se obavlja ishranom korjenovog sistema, mada u periodu vegetacije treba posvetiti pažnju i folijarnoj prihrani u određenim fenofazama vinove loze.


Izvori

Poljoprivredna stručna služba Srbije


Tagovi

Vinova loza Prihrana Đubrenje Korijen Folijarna prihrana Azot Fosfor Kalij Magnezij Kalcij Željezo Bor Sanja Čokojević


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi