Stone sorte sklone zametanju velikog broja sitnih bobica zahtjevaju uklanjanje 1/3 do 1/4 grozda. Uklanja se vršni dio ili slabo razvijeni bočni ogranci.
Zelena rezidba vinograda je važan posao koja se sprovodi u višegodišnjim zasadima vinove loze. Osnovna mjera ove rezidbe je prekraćivanje zelenih lastara koje se u ovdašnjim agroekološkim uslovima najčešće obavlja u julu, a na taj način se smanjuje intenzitet njihovog porasta.
Ujedno se obavlja i zakidanje zaperaka, a sve u cilju translokacije hranljivih materija u grozdove, radi bolje ishrane, ali i radi provokacije fotosintetskih aktivnih zaperaka.
Specijalne mjere zelene rezidbe su i uklanjanje zelenih listova i prorjeđivanje bobica i grozdova, najčešće u "šarku" - radi kvalitetnijih i krupnijih bobica i grozdova.
Prekraćivanjem se uklanja nekoliko članaka i listova svih zelenih lastara iznad najviše žice u špaliru. Tokom vegetacije lastari se usmjeravaju na gore i provlače između udvojenih žica. Kada prerastu posljednji (najviši) nivo žica, a prije početka njihovog savijanja na dole potrebno ih je prekraćivati.
Prekraćivanje (zalamanje) lastara je mjera koja se izvodi nekoliko puta u toku vegetacije sa ciljem da se spriječi zagušivanje špalira i nepotrebna potrošnja hranljivih materija. Obavlja se na 30 - 40 cm iznad posljednjeg nivoa žica (posljednje žice) čime se obezbjeđuje dovoljan broj listova na lastarima.
Za normalno sazrijevanje grožđa i lastara i dobar kvalitet, potrebno je od 10 - 12 zdravih listova iznad posljednjeg grozda na lastaru. Kod gajenja uz kolac, obavlja se na visini 30 do 35 cm iznad vrha kolja.
Može se izvoditi ručno vinogradarskim makazama, nožem, srpom i mašinski jednorednim ili dvorednim mašinama, sa oscilatornim ili rotirajućim noževima.
Prekraćivanje i uklanjanje zaperaka (lastara drugog reda) je značajna mjera kojom se sprječava zagušenje špalira. Tokom vegetacije uklanjaju se svi zaperci u zoni grozdova, a iznad te zone se prekraćuju (zakidaju) na dva do četiri lista.
Kako pravilno primijeniti pinciranje i zalamanje lastara na vinovoj lozi?
Ostavljeni listovi na zapercima su fotosintetički aktivniji u odnosu na donje listove glavnih lastara čime se obezbjeđuje bolje sazrijevanje grožđa i lastara.
Defolijacija je mjera zelene rezidbe koja podrazumijeva uklanjanje listova sa zelenih lastara. Vrijeme izvođenja i količina uklonjenog lišća zavise od cilja koji se želi ostvariti. Najčešće se ova mjera primjenjuje kada su godine hladne i vlažne, jer u sušnim godinama može doći do ožegotina na grožđu.
Uklanjanjem nekoliko donjih listova sa lastara, u vrijeme sazrijevanja grožđa, obezbjeđuje se bolje sazrijevanje grožđa i provjetravanje špalira čime se smanjuje rizik od napada truleži na grožđu. Ova operacija zahtijeva stručnost i iskustvo i ne treba je obavljati po svaku cijenu i samoinicijativno.
Stone sorte sklone zametanju velikog broja sitnih bobica zahtijevaju uklanjanje 1/3 do 1/4 grozda. Uklanja se vršni dio ili slabo razvijeni bočni ogranci čime bobice postaju krupnije, a grozd dobija na volumenu.
Najčešće se praktikuje prorjeđivanje bobica i grožđa u "šarku", što je najčešći slučaj. Kod vinskih sorti se limitira prinos, jer je poznato da je kvalitet grožđa na čokotima koji su prerodili niži i da za postizanje vrhunskog kvaliteta vina, vinari limitiraju prinos od 1,5 do 2 kg/čokotu. Uklanjanjem grožđa u šarku na sigurniji način može da se procijeni krupnoća grozda i potencijal u punoj zrelosti.
Sve u svemu, mjere zelene rezidbe mogu se podijeliti u osnovne i povremene. U osnovne spadaju zalamanje (prekraćivanje) svih zelenih lastara, uklanjanje i zakidanje zaperaka i eventualno defolijacija listova ukoliko nisu velike vrućine. U povremene mjere zelene rezidbe spada prorjeđivanje bobica i grozdova. Ostale mjere su manjeg značaja u ovom periodu za vinovu lozu (Vitis vinifera).
Tagovi
Autor