Vinovu lozu karakteriše izražena potencijalna rodnost, pa za svaku sortu, u skladu sa njenim biološkim osobinama, treba naći optimalnu opterećenost rodnim elementima s ciljem da se potencijalna pretvori u realnu rodnost određenog kvaliteta.
Rezidba je ampelotehnička mjera kojom se uspješno uspostavlja skladan odnos između kvaliteta visine i prinosa.
Kako objašnjava diplomirani inženjer poljoprivrede Boban Marković, osnovni ciljevi rezidbe su:
Vinovu lozu karakteriše izražena potencijalna rodnost, pa za svaku sortu, u skladu sa njenim biološkim osobinama, treba naći optimalnu opterećenost rodnim elementima s ciljem da se potencijalna pretvori u realnu rodnost određenog kvaliteta. Marković napominje da je pravilno opterećen onaj čokot na kojem se formira onoliko grozdova koliko odgovara njegovoj realnoj vegetativnoj snazi. On dodaje da se pri tom ne smije zanemariti kvalitet grožđa. U proizvodnji stonog grožđa primarni značaj se ne daje postizanju visokih, već optimalnih prinosa koji obezbjeđuju visok kvalitet plodova. Takav prinos treba da obezbijedi visokokvalitetna organoleptička svojstva grozda: oblik, krupnoću, obojenost i ujednačenost bobica u grozdu.
Dužina rezidbe zavisi od stepena rodnosti okaca duž lastara. Ta osobina je genetski određena. Međutim, na rodnost okaca značaj imaju klimatski uslovi u kojima su proticali procesi formiranja i diferenciranja cvasti, količina rezervnih materija u lastaru i stepen njegove sazrelosti.
Povećanje opterećenja čokota rodnim elementima ima za rezultat povećanje prinosa. U ovakvim slučajevima loza "interveniše" i svojim unutrašnjim rezervama u težnji da očuva kvalitet grožđa. Кada povećanje prinosa prijeđe određene granice, opada kvalitet grožđa, bobice imaju manji sadržaj šećera i ostaju sitnije. Кrajnji rezultat preopterećenja čokota rodom je slabljenje vegetativne moći čokota. To ukazuje na njegovo iscrpljivanje, a može da izazove i sušenje čokota. U takvim situacijama vrlo je važno odgovarajućim agrotehničkim mjerama (prihranjivanje, navodnavanje) ublažiti navedene posljedice.
U vinogradarskoj proizvodnji postoje situacije kada je čokot zbog nepravilno obavljene rezidbe nedovoljno opterećen rodnim elementima. Tada nastaje disbalans između vegetativnog i rodnog potencijala, što kao posljedicu ima da se na čokotu razvija malo debelih i bujnih lastara. Zato dolazi do slabije oplodnje cvjetova, izraženo je njihovo osipanje, kao i transformacija cvasti u rašljike. Boban Marković naglašava da je sazrijevanje lastara nepotpuno, što povećava osjetljivost na niske temperature tokom zime. Za svaku sortu, u skladu sa ekološkim uslovima uzgoja, treba utvrditi najprikladniju dužinu rezidbe. Tako su na primjer rađena istraživanja na stonim sortama, poput kardinala i ribijera da se utvrdi da li se pri istom opterećenju čokota rodnim elementima, a različitoj dužini rezidbe dobijaju i različiti rezultati u pogledu visine i kvaliteta prinosa.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Tagovi
Autor