Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vinova loza
  • 13.11.2022. 16:30

Kakav je uticaj vjetra i vlage na vinovu lozu?

Jaki, a pogotovo olujni vjetrovi, kao i povećana vlažnost, vrlo nepovoljno djeluju na vinovu lozu.

Foto: Maja Celing Celić
  • 209
  • 64
  • 0

Strujanje vazduha (vjetar) kao i svi meteorološki činioci može imati pozitivan i negativan uticaj na rast, razviće i plodonošenje vinove loze. Vjetar djeluje na promjenu svih ostalih klimatskih elemenata. Miješanje toplih i hladnih, vlažnih i suhih vazdušnih masa, kako kaže savjetodavac u Jovan Milinković, povoljno djeluje na čitav živi svijet pa i na vinovu lozu.

"Vinovoj lozi odgovaraju samo blaga strujanja vazduha. Ona doprinose boljem i bržem sušenju suvišne vode, boljem procesu oplodnje, bržem odvijanju procesa fotosinteze jer dovode nove količine ugljen-dioksida", kaže on i dodaje da najpovoljnija brzina vjetra za proces oprašivanja iznosi dva do tri metra u sekundi.

Najpovoljnija brzina vjetra je od dva do tri metra u sekundi (Foto: Julijana Kuzmić)

Jaki, a pogotovo olujni vjetrovi vrlo nepovoljno djeluju na vinovu lozu. Izazivaju lomljenje lastara, povećavaju stepen osipanja cvjetova, intenzivnije isušuju zemljište i pojedine organe, mogu izazvati eolsku eroziju na pjeskovitim terenima i drugo. U cilju sprečavanja negativnog dejstva jakih vjetrova oko zasada vinove loze podižu se vjetrozaštitni pojasevi.

Važan je sadržaj ugljen dioksida

Kada je u pitanju sastav vazduha od značaja za vinovu lozu je sadržaj ugljen-dioksida. On učestvuje u procesu fotosinteze koji je najintenzivniji ukoliko je koncentracija (0,1 posto) veća dva do tri puta od normalne (0,03 posto).

"U vrijeme kada su ostali uslovi povoljni, temperatura, vlažnost vazduha i drugo, može doći do smanjenog sadržaja ugljen-dioksida u vazduhu pa i do slabljenja intenziteta fotosinteze. Blago strujanje vazduha omogućuje stalnu obnovu novih količina ugljen-dioksida, što je povoljno za vinovu lozu", kaže Milinković i dodaje također, da se dovljna količina organske materije u zemljištu i njenim razlaganjem obogaćuju donji prizemni slojevi vazduha ugljen-dioksidom što povoljno djeluje na vinovu lozu, odnosno na odvijanaje najvažnijeg procesa fotosinteze.

Bioklimatski indeks

Bioklimatski indeks je, kako savjetodavac kaže, kompleksni pokazatelj koji pruža sveukupnu ocjenu povoljnosti klimatskih uslova nekog vinogradarskog područja za gajenje vinove loze, kao i pravilan izbor sorti koje su najbolje prilagođene uslovima vegetacionog perioda tog područja. U sebi sadrži i istovremeno povezuje tri klimatska faktora - temperaturu, svjetlost i padavine, kao i jedno biološko svojstvo vinove loze - dužinu vegetacionog perioda. Optimalne vrijednosti bioklimatskog indeksa kreću se u širokom rasponu od 10 ± 5.

Bioklimatski indeks: BKI = (t ∙ Ts) / (H ∙ d ∙ 10)

  • H - suma padavina za vegetacioni period vinove;
  • t - suma aktivnih temperatura za vegetacioni period vinove loze;
  • Ts - stvarno trajanje sunčevog sjaja;
  • d - dužina vegetacionog perioda vinove loze.

Uticaj vlage

Za uspješan rast, razviće i plodonošenje vinove loze neophodna je, kako Milinković kaže određena količina vode. Iako je vinova loza biljka koja bolje uspijeva u toplijem području, neophodno je prisustvo dovoljne količine vode koja je sastavni dio svih biljnih organa, sastavni je dio organske materije i potrebna je radi transporta materija kroz biljku. Zahvaljujući snažnom korijenovom sistemu koji prodire dosta duboko, vinova loza dolazi do vode i u sušnim područjima. Vrlo sušna područja nisu pogodna za gajenje vinove loze, osim ako se vrši navodnjavanje.

Pogodnost nekog područja za gajenje vinove loze ocjenjuje se na osnovu odgovarajuće vlažnosti zemljišta i vazduha.

"U slučajevima nedostatka vlažnosti dolazi do posljedica koje se ogledaju u smanjenom porastu lastara i čitavih čokota, fotosinteza slabih, pa kao posljedica toga javlja se pojava sitnih bobica bez dovoljno soka. Kvalitet grožđa u nedostatku vode također opada jer ne dolazi do dovoljne sinteze šećera", kaže savjetodavac i dodaje da drastičniji nedostatak vode dovodi do sušenja lastara, najprije rubova listova, a zatim čitavih listova, sušenja bobica, opadanja grozdova, pa čak i sušenja čitavih čokota.

Povećana vlažnost dovodi do posljedica

Povećana vlažnost također može u pojedinim fazama razvoja dovesti do negativnih posljedica. Milinković kaže da u vrijeme cvjetanja otežava oplodnju i povećava stepen osipanja cvjetova. To dovodi do pojave rehuljavih grozdova. Suvišak vlage u vrijeme sazrijevanja grožđa ometa pravilno sazrijevanje, pogoršava kvalitet grozda jer dovodi do smanjenja sadržaja šećera i povećanja sadržaja ukupnih kiselina u grožđu.

"Kod vinskih sorti to se odražava i na smanjenje kvaliteta vina koja su sa malo ekstraktna, slabo izraženog bukea. Suvišak vlage u vrijeme sazrevanja dovodi do pojave tanke i neotporne pokožice što često uslovljava njeno pucanje, isticanje grožđanskog soka, a napukle bobice su pogodna sredina za razvoj bolesti i štetočina", navodi ovaj stručnjak

Za svaku fenofazu potrebna je optimalna vlažnost (Foto: Biljana Nenković)

Za svaku fenofazu razvoja vinove loze u toku godine potrebna je dakle optimalna vlažnost zemljišta i vazduha. Vlažnost vazduha i zemljišta obezbjeđuje se količinom padavina u vidu kiše i snijega.

"Pogodnost nekog područja za gajenje vinove loze određuje se ne samo ukupnom količinom padavina već i pravilnim rasporedom tokom godine", kaže Milinković i dodaje da područja u kojima godišnje padne 600-800 milimetara padavina uz pravilan raspored smatraju se pogodnim sa stanovišta vlažnosti za uspješno gajenje vinove loze.

Kolika vlažnost je najpovoljnija?

Najneophodnije su, kako kaže, dovoljne količine padavina u fazi pred kretanje okaca, intenzivnog porasta lastara i intenzivnog porasta bobica. U toku vegetacije uz pravilan raspored dovoljno je 400-600 milimetara padavina. Za većinu fenofaza najpovoljnija relativna vlažnost vazduha se kreće u granicama od 70-80 posto. Za porast lastara optimalna vlažnost vazduha iznosi 60-70, za cvetanje i oplodnju 55, a za porast bobica 70-80 posto.

"Ukoliko relativna vlažnost vazduha padne ispod 40 posto otežana je sinteza organske materije, a može doći i do sušenja žiga tučka. Kad je u pitanju vlažnost zemljišta kao najpovoljnija se smatra ona koja se kreće u granicama 50-60 posto poljskog vodnog kapaciteta kod težih tipova zemljišta, a oko 50 posto kod lakših tipova.

Da bi se vlažnost zemljišta održala u optimalnim granicama preduzimaju se agrotehničke mjere, a prije svega pravilna i blagovremena obrada zemljišta, navodnjavanje i drugo", objašnjava Milinković i dodaje da blizina većih vodenih površina, rijeka, jezera i mora povoljno djeluje na vinovu lozu jer se relativna vlažnost vazduha održava na dosta visokom nivou.

Podsetimo da se najveći broj vinograda nalazi u blizini morske obale i na blago brdovitim predjelima. Sa rastom nadmorske visine smanjuje se prinos grožđa. Međutim, postoje i zasadi na velikim visinama.


Tagovi

Strujanje vazduha Vetar Jovan Milinković Vetrozaštitni pojas Ugljen-dioksid Bioklimatski indeks Vlažnost vazduha Vlažnost zemljišta Kiša Sneg Padavine


Autor

Đorđe Lalić

Više [+]

Zaljubljenik u poljoprivrednu mehanizaciju i pionir agrarnog novinarstva

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]