Na području Banjalučke regije je ustanovljeno da se radi o agresivnom napadu lozine grinje šiškarice, (Eryophies vitis), uzročniku erinoze koja, najčešće, ne nanosi veće štete vinovoj lozi, sem u slučaju kad se prenamnoži.
Iz godine u godinu se sve češće javlja napad grinja na vinovoj lozi. I ove godine su se u nekim vinogradima u vidu jačeg napada pojavile grinje (Calepitrimerus vitis i Eriophyes vitis).
Na području Banjalučke regije primjećeni su simptomi napada grinja na vinovoj lozi pa su vlasnici okućnica sa vinovom lozom, tražili savjet kako da se "izbore" s ovom pojavom.
Na terenu je ustanovljeno da se zaista radi o agresivnom napadu lozine grinje šiškarice, (Eryophies vitis), uzročniku erinoze koja, najčešće, ne nanosi veće štete vinovoj lozi, sem u slučaju kad se prenamnoži.
U zavisnosti od tipa oštećenja, simptomi na vinovoj lozi mogu biti različiti.
Prvi i klasični tip simptoma, koji smo imali u konkretnom slučaju, je erinoza lišća kada se na licu lista javljaju deformacije u vidu bradavičastih izraštaja ispunjeni sitnim grinjama bjeličaste boje. Na naličju lista se javljaju udubljenja ispunjena vunastom prevlakom što često može dovesti do pogrešnog zaključka da je u pitanju plamenjača vinove loze. I vunaste prevlake su takođe ispunjene kolonijom grinja. U zavisnosti od sorte, ova prevlaka kasnije može dobiti crvenkasti (rđasti) ili ljubičasti sjaj što, na kraju, dovodi do sušenja listova, a grinje iz takvih listova prelaze na mlađe dijelove biljke.
Drugi tip oštećenja se javlja na pupoljcima, gdje prezimljava odrasla grinja, izazivajući izumiranje pojedinih pupoljaka i deformaciju lastara u vidu kratkih internodija, formirajući rozetnu u obliku "vještičine metle", ili cik-cak rasta lastara. S obzirom da se nalaze u pupoljku, grinje se u nove zasade mogu prenijeti zaraženim sadnim materijalom, ili kalemljenjem u istom zasadu putem zaražene plemke.
Treći tip oštećenja je uvijanje lišća, kao posljedica sisanja sokova, bez pojave vunaste prevlake. List dobija cilindričan oblik i najjače je izražen na vršnom lišću koje mijenja boju iz zelene u smeđu i na kraju otpada.
S obzirom da je pri kraju vegetacioni period, vinogradarima je preporučeno da sada izostave mjere zaštite, ali da obavezno izvrše zimsko tretiranje s nekim od uljnih insekticida (crveno, bijelo, plavo, mineralno) u vrijeme otvaranja pupoljaka kako bi sredstvo dospjelo do grinja koje su tu prezimile. Pored navedenih insekticida, u novije vrijeme, se koriste i pokazala su dobre rezultate i sredstva na bazi sumpora.
Pored hemijske zaštite, lozine grinje imaju i velik broj prirodnih neprijatelja, posebno predatorskih grinja.
Vinogradari, odnosno vlasnici okućnica s vinovom lozom treba da se na vrijeme obrate svom savjetodavcu kako se ne bi ponovilo isto stanje i iduće godine.
Autorica: Radmila Pašić, Savjetodavna Srpske
Izvori
Tagovi