Zakon o krčenju šuma: Samo četiri zemlje pod strogim nadzorom EU

Evropska komisija objavila je nove kriterije za primjenu zakona protiv krčenja šuma, kojim se želi spriječiti uvoz roba povezanih s uništavanjem šumskih površina.

No, samo četiri zemlje: Bjelorusija, Mjanmar, Sjeverna Koreja i Rusija, označene su kao "visokorizične", dok su države poput Brazila i Indonezije, iako poznate po visokim stopama deforestacije, klasificirane kao "zemlje standardnog rizika".

U pravnom aktu objavljenom prošle sedmice, Komisija navodi kako će nova pravila najstrože nadzirati uvoz iz zemalja koje su kategorizirane kao visokorizične, dok će uvoz iz zemalja sa standardnim ili niskim rizikom biti podvrgnut blažim provjerama.

Brazil i Indonezija izbjegli najstrože mjere

Brazil i Indonezija, koje su u prošlosti bile među glavnim svjetskim žarištima krčenja šuma, svrstane su u kategoriju "standardnog rizika". To znači da će se na robu iz tih zemalja primjenjivati manje rigorozne kontrole prilikom izvoza u Evropsku uniju. Sjedinjene Američke Države, na primjer, ocijenjene su kao "niskorizične", čime će im biti omogućene još lakše provjere.

Nova pravila za proizvode koji dolaze iz zemalja gdje su šume iskrčene i degradirane

Zakon obuhvaća uvoz soje, govedine, palminog ulja, drva, kakaa i kafe, kao i prerađenih proizvoda poput čokolade, kože i namještaja. Kompanije koje žele plasirati te proizvode na evropsko tržište morat će pružiti tačne informacije o tome kada i gdje je roba proizvedena, uz obaveznu dokazivu potvrdu da proizvod nije nastao na zemljištu koje je iskrčeno nakon 2020. godine.

Razlike u nivou provjera

Ovisno o kategoriji rizika, razlikuju se i obveze država članica EU u pogledu provjere usklađenosti. Tako će se 9% uvoznika iz visokorizičnih zemalja morati podvrgnuti kontrolama, u odnosu na 3% iz zemalja sa standardnim rizikom i samo 1% iz niskorizičnih zemalja.

Odluka Evropske komisije već je izazvala određene kritike, posebno zbog izostanka nekih velikih izvoznika s popisa visokog rizika. Iako zakon ima za cilj jačanje održive trgovine i zaštite okoliša, selektivni pristup kategorizaciji zemalja mogao bi otvoriti prostor za političke ili ekonomske interpretacije, upozoravaju analitičari.