Pančićeva omorika je endem Podrinja - gdje nabaviti sadnice s "pasošem"?

Centar za sjemensko-rasadničku proizvodnju u Stanovima kod Doboja prve jednogodišnje sadnice Pančićeve omorike plasiraće naredne godine. Kako su pojasnili za Agroklub, svojim radom nastoje da sačuvaju genofond ove biljke, odnosno da je vrate na mjesto odakle vodi porijeklo.

Pančićeva omorika je u njihovom stalnom asortimanu, a proizvodi se u hortikulturne svrhe. Tehnička direktorica ovog preduzeća, Ljubica Lukač, kaže kako su proizvodnju sa hiljadu sadnica, povećali su na 10 hiljada.

"Kada se podigne vještački zasad Pančićeve omorike, tačno ćemo znati porijeklo svakog tog stabla, u toj sjemenskoj plantaži znat će se sa kojeg je stabla je ona potekla iz prirodnih staništa. Ako znamo da je jedino prirodno zastupljena u srednjem toku Drine jednim dijelom u Republici Srpskoj, a drugoj u Srbiji, mi ćemo tačno iz tih prirodnih sastojina uzeti sjeme i podići sastojine vještačke Pančićeve omorike", kaže Lukačeva.

Cilj je da se podižu plantaže radi osigurane proizvodnje sjemena u budućnosti, navode iz Šumarskog fakulteta u Banjaluci. Uspjeli su sakupiti sjeme na nivou srodnika, odnosno materinskih stabala, što je prvi poduhvat nakon 150 godina kako poznajemo Pančićevu omoriku kod nas. U Centru za sjemensko-rasadničku proizvodnju se najsavremenijom tehnologijom proizvode sadnice. Uloga fakulteta je da kroz katedru šumarske genetike i ostvarivanja šuma prate, postavljaju i nadgledaju oglede projektata očuvanja. 

Proces od oživljavanja reznica četinara do kupca traje pet godina

"Pored toga naša je uloga da nagledamo samo proizvodnju sadnog materijala. Nadamo se da će se pronaći i društveno odgovorne kompanije i institucije u Republici Srpskoj koje će željeti da imaju bar po neku sadnicu sa orginalnim porijeklom, a svaka od njih će imati kao svoj pasoš da će se znati majka svake sadnice", pojasnio je Milan Mataruga, profesor na Šumarskom fakultetu u Banjaluci.

Osavremenjavanje proizvodnje

Konstantno se radi i na osavremenjavanju proizvodnje. U planu je izgradnja sistema za navodnjavanje, jer današnja promjenjiva klima znatno utiče na proizvodnju. 

"Plan je da se u akumulaciji kapaciteta 720 kubnih metara obezbijede dovoljne količine vode za navodnjavanje rastilišta za sedam do deset dana. Trenutno radimo na izgradnji akumulacije kojom ćemo riješiti navodnjavanje u plastenicima i u rastilištima", precizira Lukačeva.

Uporedo sa akumulacijom, radi se i na opremanju jednog arteškog bunara koji su iskopali ove godine. "Tu smo izgradili i jedan objekat za prijem šišarica, prije nego što uđu u centar za prosušivanje i skladištenje, tako da konstantan je taj rad", navodi naša sagovornica te dodaje kako su primorani osavremenjivati proizvodnju i smanjiti broj radnih operacija koje zahtijevaju ljude, jer se suočavaju sa nedostatkom radne snage.

Proizvodnja sadnica je sezonski posao, što negativno utiče na bilans poslovanja.

"Imamo otpremu sadnica u proljeće i jesen i jedan vakum od petog do devetog mjeseca gdje samo stvaramo troškove i rashode, a nemamo prihode. Zato za devet mjeseci uvijek budemo u nekom negativnom poslovanju, ali to se realizuje sa jesenjem otpremom koju pošaljemo na teren i na kraju godine budemo u puno boljoj situaciji", kazao je Mihajlo Marković, direktor Centra za sjemensko-rasadničku proizvodnju.

Pančićeva omorika

Pančićeva omorika je zimzeleno stablo iz porodice borova. Ona je endem područja Podrinja, zapadne Srbije i istočne Bosne (okolina Višegrada). Ime je dobila po srpskom botaničaru Josifu Pančiću koji ju je otkrio na planini Tari 1875. godine, kod sela Zaovine i Rastišta.

Naraste do 30 metara visine, tvoreći uspravno i vitko deblo, te usku, piramidalnu krošnju.