Odustali od ratarstva i okrenuli se pošumljavanju

Na parcelama uz rijeku Savu koje su podložne čestim poplavama, kasnim mrazevima i sušama postalo je riskantno i neizvjesno sijati kukuruz, zob i druge usjeve. Slobodnog zemljišta u nebranjenom pojasu pored Save je na pretek, na stotine hektara. Braća Anton i Josip Saček među prvima su se odlučili na pošumljavanje. Očistili su parcele od tri hektara i zasadili drvo, namijenjeno prvenstveno za ogrijev.

"Josip je zasadio dva hektara uglavnom jasena, a ja jedan hektar jasena, vrbe i topole. Imali smo podršku Šumskog gazdinstva Gradiška u vidu kvalitetnih sadnica. Evo ranija sadnja je već dospijela za sječu. Pošumili smo zemljište koje je neuslovno za oranje i sjetvu i nismo pogriješili", kaže Anton Saček.

U Mačkovcu selu pored Save, nasuprot Slavonskog Mačkovca niklo je nekoliko mladih šuma topole. Topola je industrijsko drvo i sve se više traži za proizvodnju gajbi za voće i povrće, ali i za industriju namještaja i građevinsku dasku.

"Ovdje je idealno tlo za topolu. Tokom čitave godine ima dovoljno vlage, topola brzo raste i brzo se isplate ulaganja. Dok su sadice manje može se između redova zasijati povrće ili trave", kaže Rade Barać iz Mačkovca.

Paulovnia postala hit

Još jedan Barać poznat je po pošumljavanju, ali 40 kilometara uzvodno, u selu Demirovac kod Kozarske Dubice. Riječ je o Branku Baraću, bivšem načelniku dubičke opštine. Branko je kabinet i fotelju zamijenio poljoprivrednim imanjem.

"Među prvim u ovom dijelu naše zemlje sam počeo uzgajati paulovniju. Mnogi su me gledali sa nevjericom, a sad stalno dolaze i pitaju za savjete. Zasadio sam desetak dunuma paulovnije i uvjerio se da joj pogoduje i zemljište i klima. Savjetujem svima onima koji imaju slobodnog zemljišta da se opredijele za paulovniju", rekao je Barać.

Baraćevim stopama krenuo je Velibor Peulić, student mašinstva iz Bok Jankovca kod Gradiške. Velibor je sve informacije pronašao na internetu,a na taj način je i nabavio karticu sjemena ovog plemenitog drveta. Trenutno je na kolokvijima u Banjoj Luci, a o mladim paulovnijama brine majka Milka.

"Nedavno smo ih isjekli do zemlje, kako bi krenuli novi izdanci. Posljednji mraz nas nije pokolebao, zaštitili smo izdanke i evo upravo kreću. Zasada imamo oko 300 sadnica, uskoro ćemo ići na proširenje", rekla je Milka Peulić.

Drvo budućnosti ili zabluda

Pčelar Saša Tomić, o kome je Agroklub nedavno pisao prvi je zasadio paulovniju na području gradiške opštine. Saša je imao poseban motiv za ovaj potez.

"Jedan od razloga sadnje paulovnije je činjenica da sam pčelar. Njeni cvjetovi su veoma bogati nektarom i medonosni, a med paulovnije je jako cijenjen. Nakon sječe drveta planiram prodaju oblovine. Ovo drvo se veoma lako obrađuje, čvrsto je i glatko i zbog tih osobina se koristi u industriji namještaja, muzičkih instrumenata, furnira, u građevinarstvu, pravljenju brvnara, i drugih proizvoda od drveta. Velika kompanija "Ikea'" koristi upravo paulovniju u proizvodnji namještaja. To je naša budućnost i velika šansa koja ne dopušta ni dana čekanja", ističe Tomić.

Dodaje da ova biljka nije previše zahtjevna i da najveću pažnju zahtijeva u prve dvije godine. Sadnice treba povremeno zalijevati u ljetnom periodu i okopavati da ne zarastu u travu. Pa iako se sve više ljudi odlučuje za uzgoj ovog drveta, Tomić kaže da je dosta i skeptika.

"Još uvijek ima sumnje u kvalitet paulovnije i hoće li se, nakon sječe, uspjeti prodati. Takođe, mnogi su bili zainteresovani za sadnju ovog drveta na našem području, ali su zbog zasada kojima nije pružena dovoljna pažnja, pa su izgledali loše, odustali i prije pokušaja. Ja nastojim da opovrgnem ovakvo razmišljanje, pružajući sve potrebne uslove sadnicama, i za sada u tome uspijevam", priča nam Tomić.

Pošumljavanje će s obzirom na rentabilnost, manja ulaganja i daleko manje posla tokom godine, postati sve masovnije. Očekuje se da će osim Šumskog gazdinstva Gradiška poljoprivrednicima u ovom poslu adekvatnu podršku pružiti i lokalna zajednica, te resorno ministarstvo. Jer pošumljavanje je jadan od najplemenitijih poslova na našoj planeti.