Pretraga tekstova
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u razdoblju od 2016. od 2018. godine iskrčeno je 49% više površine pod šumama u odnosu na 2011.-2015. godinu.
Šume u Evropi suočene su s mnogim izazovima, uključujući gubitak staništa i veće rizike povezane s invazivnim vrstama, onečišćenjem i klimatskim promjenama. Također, povećano korištenje za različite aktivnosti, izgradnju prometnih mreža i sive infrastrukture za njih je veliko opterećenje.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature, u razdoblju od 2016. od 2018. godine iskrčeno je 49% više površine pod šumama u odnosu na 2011.-2015. godinu. U pogledu ukupne prikupljene biomase (mjereno u tonama po hektaru), to je povećanje od 69%, navodi Evropska komisija.
Na temelju analize satelitskih podataka, znanstvenici su otkrili tri moguća uzroka tako naglog i neprijavljenog porasta. Prvi razlog je rastući udio šuma koje se koriste u proizvodnji drva i dosežu zrelost za sječu. Drugi je povećan porast rušenja stabala koja su zahvatili prirodni poremećaji kao što su štetnici i bolesti, ali i ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama, poput požara, dok je treći krivac nedavno širenje tržišta drvne industrije.
Masovna prenamjena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje krivci za Covid-19?
Sječa se provodila uglavnom na velikim površinama, većim od 7 hektara, a najveće povećanje dogodilo se u šumama s više od 50 tona po hektaru biomase. Njihova ekonomska vrijednost i zrelost, kako tvrde znanstvenici, vjerojatno su glavni motivi krčenju.
Provedena studija također je utvrdila i gdje se najviše provodila eksploatacija, a kao najistaknutije pojavilo se sedam zemalja EU: Švedska (29%), Finska (22%), Poljska (9%), Francuska (6%), Latvija (4%), Njemačka (4%) i Španjolska (4%).
Šume predstavljaju kompleksne kopnene ekosustave koji pokrivaju oko 1/3 zemljine površine i predstavljaju 80% svjetske kopnene biološke raznolikosti. Ključne su u naporima protiv klimatskih promjena, međutim zbog krčenja i degradacije sve su ugroženije.
Evropski zeleni plan obvezuju sve članice da poboljšaju površine pod njima, kako u kvaliteti tako i u količini te da se bore protiv globalnih krčenja.
Krče šume zbog palminog ulja - nestalo 39% zelenog bogatstva na Borneu
Također, Strategija bioekonomije promiče održivu i kružnu zelenu ekonomiju koja vrednuje prirodne resurse, smanjuje pritisak na okoliš i povećava uporabu održivih, obnovljivi proizvoda koji poboljšavaju funkciju ekosustava.
Na temelju Strategije biološke raznolikosti, Komisija će 2021. pripremiti novu inicijativu o šumama koja će pokrivati cijeli njihov ciklus i promovirati brojne usluge koje one pružaju, a ključni ciljevi bit će učinkovito pošumljavanje, očuvanje i obnova.
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 2 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.