Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Divljač
  • 08.11.2015. 08:00

Koje štete uzrokuje divljač i kako ih spriječiti?

Kako se bliži zima, divljač se sve više približava naseljenim mjestima u potrazi za hranom. U svojoj potrazi mogu učiniti značajnu materijalnu štetu. Kako spriječiti štete?

  • 3.525
  • 12
  • 0

Štete od jelenske divljači najčešće nastaju uslijed brsta. Kao posljedica ishrane jelenske divljači mogu nastati oštećenja na sadnicama različitih vrsta voća i šumskih vrsta drveća, a do njih najčešće dolazi guljenjem kore, odgrizanjem vrhova i pupoljaka na voću, šumskim i ratarskim kulturama, lomljenjem ratarskih i povrtarskih kultura.

Jeleni mogu oguliti koru u takozvanim prstenovima, odnosno skinuti koru oko cijelog stabla u različitoj širini. Takva stabla najčešće se osuše zbog nemogućnosti transfera hranljivih materija iz lišća u korijen. Na sreću, češće je skidanje kaiševa koje se događa u vrijeme intenzivnog kretanja sokova, odnosno u toku vegetacije. Štete od jelena mogu nastati i uslijed lomljenja, kidanja i gaženja biljaka.

Od žitarica najčešće stradavaju kukuruzi

Štete koje divlje svinje uzrokuju na poljoprivrednim kulturama mogu se podijeliti na one koje nastaju na površinama pod žitaricama, krumpirištima, livadama, te u šumarstvu. One koje nastaju na poljoprivrednim parcelama u najvećem postotku se javljaju uz rubni dio šume ili u njenoj blizini. Kod žitarica ćemo oštećenja najčešće primijetiti na kukuruzištima i to u periodu mliječne faze zrelosti zrna, najviše su pogođene njive na kojima se uzgajaju rani hibridi koji prvi sazrijevaju, a štete se najčešće manifestiraju lomljenjem stabljike i konzumiranjem klipa. Štete koje nastaju lomljenjem i gaženjem biljaka su veće od onih nastalih konzumiranjem.

Do šteta na krumpirištima najčešće dolazi u prvim danima poslije sjetve ove kulture, ali se javljaju do trenutka vađenja krumpira. Ipak, najteže su proljetne štete, kada posijana kultura bude uništena, a za drugu sjetvu nema vremena. Divlje svinje mogu u potrazi za hranom preorati velike površine. Posljedica toga su preorane livade na kojima je bitno smanjen prinos travne mase i neophodnost njihovog ravnanja.

Zečevi su poznati po visokoj plodnosti, pa u povoljnim godinama njihova populacija može višestruko narasti i mogu napraviti velike štete u ratarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu, prije svega na poljima sa suncokretom, sojom, grahom i mahunama u vrijeme vegetacije, dok u toku zime najveće štete nastaju na mladim zasadima, jabučastog voća prvenstveno.

Na meti zvijeri su, osim usjeva, i divlje i domaće životinje

Medvjed pravi štete na biljnim kulturama ali i nad divljim, domaćim i uzgajanim životinjama. Najveći dio šteta se odnosi na ratarske usjeve i nasade voćaka, kao i pčelinjake. Medvjed se rijetko opredjeljuje za hranu životinjskog porijekla, i to uglavnom onda kada u lovištu nema dovoljno hrane biljnog porijekla. Tada napada najprije srne i jelene, a zatim prelazi na ovce, goveda i konje na paši. U vrijeme najveće gladi može napraviti štete i u torovima i stajama, pa čak napasti i ljude.

Vuk može napraviti velike štete nad divljim i domaćim životinjama. Vukovi se mogu preorjentirati gotovo isključivo na ishranu domaćim životinjama. Na jelovniku vuka nalaze se i psi lutalice i ovčarski psi. Poseban oblik štete od vuka je mogućnost prenošenja i širenja zaraznih bolesti na drugu divljač, domaće životinje pa čak i ljude. Svakako da je bjesnilo jedan od najvećih problema koji vuk, pored lisice, može napraviti.

Lisica može napraviti velike štete u živinarstvu, ali i kod podmlatka sitne stoke. Šakali najčešće štete uzrokuju nad ovcama i kozama, jer su u stanju grupno i organizirano, opkoljavanjem u kombinaciji pogona i zasjede uništiti veliki broj životinja.

Kako spriječiti štete od divljači?

Vlasnici i korisnici zemljišta, šuma, nasada, usjeva i voda u lovištu i neposrednoj blizini lovišta sudjeluju u provođenju mjera za sprječavanje šteta. Vlasnik i korisnik imovine, redovno kontrolira stanje svoje imovine i organizira njenu zaštitu i čuvanje i to tako da zaštiti nasad na način da spriječi prolaz divljači (dizanje ograda i slično) i koristi mehanička, fizička (zvučna i vidljiva strašila) i kemijska sredstva koja odbijaju divljač od usjeva, zatim prilagođava izbor biljne kulture koju sije ili sadi na način da se izbjegnu ili smanje rizici šteta od divljači, uklanja usjeve i plodove sa površina u agrotehničkom roku, vezuje pse pored usjeva, postavlja elektropastire, koristi mehanička sredstva za pojedinačnu zaštitu stabala voćaka i drugih sadnica, čuva domaće životinje uz stalno prisutstvo pastira i pasa čuvara, zatvara domaće životinje u toku noći u obore te provodi ostale mjere zaštite.


Tagovi

Zečevi Divljač Divlje svinje Šteta Vuk Lovišta Livade Jelenska divljač Lisica Medvjed Kukuruzišta Zvijeri Štete na pčelinjacima Sprječavanje šteta


Autor

Bogdan Cekić

Više [+]

Master inženjer poljoprivrede, zaljubljenik u prirodu i aktivan borac za zaštitu životne sredine.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

EU RASFF obavijestio o prisustvu #aflatoksina u suhim smokvama porijeklom iz Turske čiji je uvoznik "Bernina" Široki Brijeg!