• Divljač
  • 08.11.2015. 08:00

Koje štete uzrokuje divljač i kako ih spriječiti?

Kako se bliži zima, divljač se sve više približava naseljenim mjestima u potrazi za hranom. U svojoj potrazi mogu učiniti značajnu materijalnu štetu. Kako spriječiti štete?

  • 876
  • 12
  • 0

Štete od jelenske divljači najčešće nastaju uslijed brsta. Kao posljedica ishrane jelenske divljači mogu nastati oštećenja na sadnicama različitih vrsta voća i šumskih vrsta drveća, a do njih najčešće dolazi guljenjem kore, odgrizanjem vrhova i pupoljaka na voću, šumskim i ratarskim kulturama, lomljenjem ratarskih i povrtarskih kultura.

Jeleni mogu oguliti koru u takozvanim prstenovima, odnosno skinuti koru oko cijelog stabla u različitoj širini. Takva stabla najčešće se osuše zbog nemogućnosti transfera hranljivih materija iz lišća u korijen. Na sreću, češće je skidanje kaiševa koje se događa u vrijeme intenzivnog kretanja sokova, odnosno u toku vegetacije. Štete od jelena mogu nastati i uslijed lomljenja, kidanja i gaženja biljaka.

Od žitarica najčešće stradavaju kukuruzi

Štete koje divlje svinje uzrokuju na poljoprivrednim kulturama mogu se podijeliti na one koje nastaju na površinama pod žitaricama, krumpirištima, livadama, te u šumarstvu. One koje nastaju na poljoprivrednim parcelama u najvećem postotku se javljaju uz rubni dio šume ili u njenoj blizini. Kod žitarica ćemo oštećenja najčešće primijetiti na kukuruzištima i to u periodu mliječne faze zrelosti zrna, najviše su pogođene njive na kojima se uzgajaju rani hibridi koji prvi sazrijevaju, a štete se najčešće manifestiraju lomljenjem stabljike i konzumiranjem klipa. Štete koje nastaju lomljenjem i gaženjem biljaka su veće od onih nastalih konzumiranjem.

Do šteta na krumpirištima najčešće dolazi u prvim danima poslije sjetve ove kulture, ali se javljaju do trenutka vađenja krumpira. Ipak, najteže su proljetne štete, kada posijana kultura bude uništena, a za drugu sjetvu nema vremena. Divlje svinje mogu u potrazi za hranom preorati velike površine. Posljedica toga su preorane livade na kojima je bitno smanjen prinos travne mase i neophodnost njihovog ravnanja.

Zečevi su poznati po visokoj plodnosti, pa u povoljnim godinama njihova populacija može višestruko narasti i mogu napraviti velike štete u ratarstvu, voćarstvu i povrtlarstvu, prije svega na poljima sa suncokretom, sojom, grahom i mahunama u vrijeme vegetacije, dok u toku zime najveće štete nastaju na mladim zasadima, jabučastog voća prvenstveno.

Na meti zvijeri su, osim usjeva, i divlje i domaće životinje

Medvjed pravi štete na biljnim kulturama ali i nad divljim, domaćim i uzgajanim životinjama. Najveći dio šteta se odnosi na ratarske usjeve i nasade voćaka, kao i pčelinjake. Medvjed se rijetko opredjeljuje za hranu životinjskog porijekla, i to uglavnom onda kada u lovištu nema dovoljno hrane biljnog porijekla. Tada napada najprije srne i jelene, a zatim prelazi na ovce, goveda i konje na paši. U vrijeme najveće gladi može napraviti štete i u torovima i stajama, pa čak napasti i ljude.

Vuk može napraviti velike štete nad divljim i domaćim životinjama. Vukovi se mogu preorjentirati gotovo isključivo na ishranu domaćim životinjama. Na jelovniku vuka nalaze se i psi lutalice i ovčarski psi. Poseban oblik štete od vuka je mogućnost prenošenja i širenja zaraznih bolesti na drugu divljač, domaće životinje pa čak i ljude. Svakako da je bjesnilo jedan od najvećih problema koji vuk, pored lisice, može napraviti.

Lisica može napraviti velike štete u živinarstvu, ali i kod podmlatka sitne stoke. Šakali najčešće štete uzrokuju nad ovcama i kozama, jer su u stanju grupno i organizirano, opkoljavanjem u kombinaciji pogona i zasjede uništiti veliki broj životinja.

Kako spriječiti štete od divljači?

Vlasnici i korisnici zemljišta, šuma, nasada, usjeva i voda u lovištu i neposrednoj blizini lovišta sudjeluju u provođenju mjera za sprječavanje šteta. Vlasnik i korisnik imovine, redovno kontrolira stanje svoje imovine i organizira njenu zaštitu i čuvanje i to tako da zaštiti nasad na način da spriječi prolaz divljači (dizanje ograda i slično) i koristi mehanička, fizička (zvučna i vidljiva strašila) i kemijska sredstva koja odbijaju divljač od usjeva, zatim prilagođava izbor biljne kulture koju sije ili sadi na način da se izbjegnu ili smanje rizici šteta od divljači, uklanja usjeve i plodove sa površina u agrotehničkom roku, vezuje pse pored usjeva, postavlja elektropastire, koristi mehanička sredstva za pojedinačnu zaštitu stabala voćaka i drugih sadnica, čuva domaće životinje uz stalno prisutstvo pastira i pasa čuvara, zatvara domaće životinje u toku noći u obore te provodi ostale mjere zaštite.


Tagovi

Zečevi Divljač Divlje svinje Šteta Vuk Lovišta Livade Jelenska divljač Lisica Medvjed Kukuruzišta Zvijeri Štete na pčelinjacima Sprječavanje šteta


Autor

Bogdan Cekić

Master inženjer poljoprivrede, zaljubljenik u prirodu i aktivan borac za zaštitu životne sredine.