• Osa šiškarica
  • 04.07.2021. 10:00

Kestenova šuma: Kako najefikasnije suzbiti osu šiškaricu?

Novija istraživanja pokazuju da bi se rak kore kestena mogao intenzivnije pojaviti poslije napada ose šiškarice.

Foto: Gordana Vila
  • 86
  • 135
  • 0

Tokom posljednjih nekoliko godina dosta toga se učinilo po pitanju suzbijanja širenja ose šiškarice (Dryocosmus kuriphilus Yasumatsu) - štetnog insekta koji napada kestenove šume na teritoriji Unsko - sanskog kantona pa je u skladu s tim i otpočeo proces njihovog oporavka. 

Iz preduzeća "Unsko - sanske šume", a koje upravlja cjelokupnim šumskim fondom sa područja pomenutog kantona, naglašavaju da raniji pokušaji iskorjenjavanja te štetočine primjenom hemijskih preparata, nisu dali rezultate, navode Nezavisne.

U ranijem razdoblju uzrokovala je uništenje značajnih površina pod šumama jer je izazvala sušenje i propadanje stabala.

"Pomenuti insekt uvezen je iz Kine i na našim prostorima nije imao prirodnog neprijatelja. Primijenili smo jednu inovativnu tehniku tako što smo u kestenove šume unijeli insekta paratozoida, također iz Kine, koji je prirodni neprijatelj ose šiškarice", navodi Rasim Mehmedović, stručnjak za zaštitu šuma u ovom preduzeću.

Sječa zaraženih stabala kao jedini vid borbe

Dosadašnja iskustva pokazala su da on napada isključivo osu šiškaricu zato što je, prema riječima ovog stručnjaka, njegova bilogija prilagođena tom štetniku. 

Takođe smatra da je od pomoći bilo i to što je ovakav tretman šuma primjenjen i u susjednoj Hrvatskoj jer se upravo sa tog prostora osa proširila na područje navedenog kantona i ističe da su dobri rezultati ostvareni i kada je u pitanju suzbijanje potkornjaka, štetnog insekta koji potpomaže sušenju šuma. 

"Jedini način borbe protiv te štetočine je sječa zaraženih stabala i po tom pitanju angažovali smo značajne kapacitete i uspjeli ga suzbiti", napominje Mehmedović.

Tintna bolest prijeti pitomom kestenu širom BiH, šta uraditi?

Kako smo ranije pisali, kestenova osa šiškarica je novi invazivni, karantinski štetnik koji prijeti biologiji ove vrste. Porijeklom je iz iz Kine, a prvi put je izvan svog prirodnog areala otkrivena u Japanu 1941. (Moriya i sar., 2003) i na korejskom poluotoku 1961. godine (Rieske, 2007). U susjednoj Hrvatskoj je prvi put pronađena 2010. godine (Matošević i sar., 2010), a u Bosni i Hercegovini 2015. (Delalić i suradnici 2016). U Europi se nalazi na listi karantenskih štetnika (EPPO, 2011). Novija istraživanja pokazuju da bi se rak kore kestena mogao intenzivnije pojaviti poslije napada ose šiškarice (Prospero i Forster 2011).

Prekomjerna sječa kestenovih šuma u Bosni i Hercegovini također dovodi do smanjenja populacije i ugrožava njegovu egzistenciju. Domaće vlasti se bore protiv ilegalne i nekontrolirane sječe.

Posljednjih nekoliko godina stručnjaci su upozoravali na ugroženost kestenovih šuma u Unsko-sanskom kantonu zbog pojave i razmnožavanja ose šiškarice, a prinosi kestena u protekle dvije godine rapidno su smanjeni. 


Tagovi

Osa šiškarica Suzbijanje ose šiškarice Kestenove šume Prinosi kestena Sušenje stabala Propadanje stabala Nekontrolirana sječa


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Vinograd u porastu ljetos.