Brezova voda se sakuplja u mjesecu martu, kada je samo stablo najzdravije i ima najviše ljekovitih svojstava pa se pije umjesto one iz česme
Visoravan Borike poznata je proizvodnji krompira, ergeli arapskih i bosansko-brdskih konja, ali i starim zanatima i zanimanjima koje pamtimo iz priča naših djedova. Jedno od njih je i prikupljanje brezove vodice koje se obavlja ovih dana u velikom broju sela boričkog platoa.
Domaćini Radomir Ivanović i Slavko Heleta ovaj posao obavljaju skupa više od deset godina i prikupljajući vodu objašnjavaju sam postupak, ali i svojstva ove tečnosti.
"Brezova voda se sakuplja u mjesecu martu, kada je samo stablo najzdravije i ima najviše ljekovitih svojstava pa se pije umjesto one iz česme. Ljeti se takođe konzumira, ali zbog stajanja dobija određenu dozu kiselosti. Moja porodica popije i do 200 litara brezove vode", priča Ivanović, mještanin zaseoka Brezak na Borikama.
Nekada su, kako navodi, porodice mnogo koristile brezovu vodu zbog njenih ljekovitih svojstava, ali i male upotrebe lijekova. Međutim, danas malo ko prikuplja i konzumira ovu izuzetno zdravu tekućinu.
"Sam postupak je veoma jednostavan. Svrdlom bušimo deblo breze nekih pet do šest centimetara i voda odmah počinje da curi, jer je trenutno najaktivnija zbog početka vegetacije. Zatim se mali oluk koji je napravljen od lima ukucava ispod otvora. Iznad otvora koji je napravljen u deblu breze stavlja se klin kako bi se okačila kantica u koju skupljamo vodu", objašnjava ovaj mještanin zaseoka Brezak na Borikama.
Radomir se sjeća kako je on veoma mlad počeo da se bavi ovim poslom. Kad tek krene sezona, u prvih pet, šest godina moglo se, priča nam, prikupiti od 50 do 100 litara.
"Kako je interesovanje raslo, tako se povećavala i količina prikupljanja. Iako je to sezonski posao, u suštini koliko traje vegetacija, ipak se moglo skupiti i preko 500 litara", dodaje i objašnjava kako se ona danas samo porodično pije.
Na području Borika ima u izobilju i mlađih i starijih stabala breze. Za prikupljanje vode su pogodnija starija stabla zbog samog kvaliteta, jer breza povlači sok odozdo, bliže korijenu, pa je i veći protok i kvalitetnija voda.
"Mi godinama bušimo ista stabla breze za prikupljanje vode i ona u toku ljeta zarastu, tako da nema nikakvih mogućnosti da se breza ošteti ili osuši", kaže Ivanović.
Penzioner Slavko Heleta je još jedan od Boričana koji sakuplja brezovu vodu i čija porodica tradicionalno vjeruje u njena ljekovita svojstva.
"Brezova voda je izuzetno blagotvorna za organizam. Stariji je piju svakodnevno, dok ovi mlađi ne znaju za njena djelotvorna svojstva. U prošlosti se ova voda prodavala u velikim količinama, ali dolaskom nekih novih napitaka i voda s okusima, ona je zapostavljena i potisnuta", priča Heleta pijući iz kantice vodu koja zdravlje znači.
Vjeruje se da voda iz stabla breze liječi kamenac u bubrezima i žuči, a služi i za pročišćavanje mokraćnih kanala te pomaže pri smanjenju holesterola i šećera u krvi. Poboljšava i čisti organizam. Pored vode iz stabla, Boričani koriste i mlado lišće breze, koje se suši i od njega pravi čaj kako bi se organizam očistio od raznih toksina. Posebno je bilo to karakteristično u doba pandemije virusa korona.
Tagovi
Autorica