Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ishrana muznih krava
  • 09.12.2019. 18:30

Zašto je važno i koji je udio sijena u zimskom obroku muznih krava

Pravila u balansiranju obroka prate potrebe muznih grla, fazu laktacije, ali i vegetacijski slijed krmiva. Stoga je zimska ishrana dosta složenija, u nedostaku ispaše i svježe krme, konzervirana hraniva su jedini izvor hranjivih materija, u tom pogledu se i zimski obrok od ljetnog razlikuje u omjeru pojedinih komponenti hraniva.

Foto: Pixabay/LaraBadioli
  • 1.111
  • 195
  • 0

Cjelokupna filozofija ishrane muznih grla zasniva se na zadovoljavanju uzdržnih (metaboličkih) i proizvodnih potreba. S jedne strane krava ishranom i unosom hranjivih materija, vitamina i drugih mikro i makro elemenata mora održati kondiciju, zdravlje, reproduktivne sposobnosti i normalno funkcionisanje cjelokupnog metabolizma, dok sa druge strane pod pritiskom tehnologije proizvodnje mora zadovoljiti potrebe proizvodnje mlijeka, farmerski gledano, ekonomske potrebe.

Samo pravilno izbalansiran obrok, može zadovoljiti "obje strane". Pravila u balansiranju obroka prate potrebe muznih grla, fazu laktacije, ali i vegetacijski slijed krmiva. Stoga je zimska ishrana dosta složenija, u nedostaku ispaše i svježe krme, konzervirana hraniva su jedini izvor hranjivih materija, u tom pogledu se i zimski obrok od ljetnog razlikuje u omjeru pojedinih komponenti hraniva.

Sijeno je vrlo važno u zimskoj ishrani

Šta je zimska ishrana? Gledano iz ugla muznih krava, to je period kada nema svježe krme i ispaše, osnova je konzervirana sočna krma, najčešće silaža od kukuruza, koja za djelotvorniji i efikasniji obrok zahtjeva dopunu. Tradicionalno, ali i onako kako to uvjeti u našim krajevima dozvoljavaju, najbolja je dopuna u vidu lucerkinog sijena, ili kabasta krma slama grahorica ili kukuruzovina.

Prelazak na ovaj režim ishrane treba započeti već početkom mjeseca novembra kako bi se muzna grla postepeno privikavala na sijeno, za koje struka kaže da treba minimalno biti ukomponovano sa 1/3 u oborku. Za veće količine namuzenog mlijeka i povoljan učinak na proces probave preporučuje se u zimskom režimu izbalansirati obrok tako da se zadovolji potrebe u kabastoj hrani sa 50 % silaže i 50 % sijena. Kod naših farmera važi pravilo da je silaža zamjena za zelenu krmu tokom zime. Može li obrok bez sijena? Naravno da može, ali u tom slučaju kod gore navedenih uzdržnih i proizvodnih potreba može se javiti problem u vidu narušavanja zdravstvenog stanja ili smanjenja proizvodnih karakteristika. Ishrana samo silažom, zbog njene karakteristike kiselosti, može izazvati razne metaboličke probleme i smanjenu proizvodnju mlijeka, stoga je dopuna kvalitetnim sijenom izrazito poželjna.

3-4 kg sijena za svakih 100 kg težine krave

Biološki karkater proizvodnje mlijeka ne dozvoljava jednu univerzalnu količinu sijena u oborku tokom cijele godine. Šta to znači u praksi? Ako riješimo dilemu zašto je sijeno naročito u zimskom periodu bitno u ishrani muznih grla, slijedeće pitanje koje se nameće je koliko je to sijena potrebno ukomponovati u obrok?

Uzdržne i proizvodne potrebe muznih grla variraju u odnosu na starost, zdravlje, kondiciju i sl, ali osnova je faza laktacije, proizvodnje mlijeka. Prateći faze laktacije, varira i omjer sijena u oborku. Ako su muzna grla u prosjeku težine oko 500 kg, količina sijena je oko 15 do 20 kg dnevno u obroku. Međutim prateći faze proizvodnje, kilogrami sijena itekako variraju. Tokom laktacije i proizvodnje mlijeka 25% sijena od ukupnog obroka je sasvim dovoljno da zadovolji potrebe kvaliteta mlijeka i potreba za hranjivim materijama. Dok za vrijeme suhostaja, i manjim potrebama za bjelančevinama i procenat sijena u obroku se povećava i do 50%.


Tagovi

Ishrana muznih krava Sijeno Kondicija krava Konzervirana hraniva Izbalansiran obrok Ekonomske potrebe


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.