Zašto je kozje mlijeko proizvod budućnosti - ljekovito i cijenjeno?

Kozje mlijeko spada u grupu kazeinski mlijeka. Specifično je po tri masne kiseline kapronske, kaprilne i kaprinske koje mu daju specifičan okus i miris. Glavni ugljikohidrat je laktoza koja je lakše probavljiva od onih iz drugih mlijeka animalnog porijekla. 

Bogato je vitaminima A, B6, B12, C i D. To su neka od njegovih osnovnih obilježja. Što se onih tiče jedinstvenih, dosta se razlikuje od kravljeg i ovčjeg. Masne kiseline su kratke i srednje lančane raspršene su u sitnije globule od dva do tri mikrometra pa se samim time ono probavi za oko 40 minuta, dok je za kravlje potrebno i do dva i po sata. 

"Lakša je probavljivost laktoze pa ga koriste ljudi i djeca koji su intolerantni na laktozu. Mineralni sadržaj varira 0,70 do 0,85 posto, a u odnosu na ljudsko i kravlje mlijeko, kozje mlijeko sadrži više kalcija, fosfora i kalija", pojašnjava mag.ing. Toni Mikulić iz Odjeljenja za animalnu proizvodnju i tehnologije i uzgojno-selekcijski rad u stočarstvu Federalnog agromediteranskog zavoda (FAZ). 

Antikancerogeno djelovanje?

Kozje mlijeko obično sadrži između 250 do 300 mg/L oligosaharida, a to je 4-5 puta veće od sadržaja u kravljem mlijeku i 10 puta veća od sadržaja ovčjeg mlijeka, ovi spojevi djeluju kao receptori "čistači" za razne patogene. Prema riječima ovog stručnjaka, u njemu se nalazi konjugiranja linolna kiselina kojoj mnoga istraživanja prepisuju antikancerogeno djelovanje. 

Koncentracija taurina je vrlo visoka u kozjem mlijeku, 20 do 40 puta viša od kravljeg (osmoregulacija, živčani impulsi,..).

"Proizvodnja kozjeg mlijeka bilježi značajnu ekspanziju. Od 2000. do 2017. godine imamo porast proizvodnje od čak 47 posto. Tako da smo 2017. godine imali proizvodnju od 18,6 mil. tona, s tim da se proizvodnja povećavala i narednih godina", ističe Mikulić i dodaje da smo prema podacima FAO 2020. godine imali proizvodnju od oko 20 miliona tona. 

Najveći proizvođači ovog prehrambenog proizvoda nalaze se u Aziji s više od 65% u ukupnoj svjetskoj proizvodnji. Najveći proizvođač je Indija, a od evropskih zemalja Francuska u kojoj prosječna proizvodnja po mliječnom grlu iznosi 299 kg/laktaciji, dok je svjetski prosjek 87 kg/laktacija. 

"U BiH nemamo statističkih podataka o proizvodnji kozjeg mlijeka. Kako se dugo primjenjivao zakon o zabrani držanja koza na otvorenom još iz Jugoslavije dugo godina je ova grana stočarske proizvodnje bila zanemarivana", dodaje naš sagovornik. 

Potražnja u stalnom porastu

Zadnjih nekoliko godina, kako navodi, imamo pojavu novih proizvođača koji su redovnim otkupom i dobrom cijenom uspjeli razviti svoju proizvodnju na neki ozbiljan nivo. Pandemija Covid-19 i respiratorni problemi lansirali su potražnju kozjeg mlijeko na nivo koju zaslužuje.

"S odličnom cijenom i stalnom potražnje zbog kojekakvih zdravstvenih problema, kozje mlijeko se sve više konzumira ‘kao lijek’. Proizvođači su izuzetno zadovoljni i kako sami kažu i sa višestruko višom proizvodnjom ovaj proizvod bi našao svog kupca, potražnja je kao nikada do sada i stalno raste", kaže Mikulić. 

Posmatrajući globalno, najveća rastuća tržišta ovog mlijeka, ne slučajno, nalaze u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi. Promjenom  prehrambenih navika potrošača, pojavom trenda funkcionalne zdrave prehrane ovo mlijeko bilježi stalni porast potrošnje. 

Prema istraživanjima i procjenama, tržište kozjeg mlijeka u svijetu od 2023. do 2030. bilježit će rast vrijednosti za oko pet posto. Na primjer, u Sjevernoj Americi procjene su da će tržište kozjeg mlijeka i proizvoda od njega, rasti za 4,6% - 4,9%. 

Povećanje proizvodnje i potražnja, stalno dovode do novih istraživanja. Pokusi na miševima pokazali su da je kravlje mlijeko za razliku od kozjeg više utjecalo na razvoj alergija (Lara-Villoslada i sur,2006). Konzumacijom kozjeg mlijeka došlo je do smanjenja nivoa holesterola u plazmi štakora (Lara-Villoslada i sur, 2006). U istraživanjima je dokazano da kozje mlijeko utječe na rast i mineralizaciju skeleta u djece (Park, 2007). 

"Kozje mlijeko lako može nadoknaditi nedostatak velikog broja vitamina, minerala i esencijalnih masnih kiselina. Sadrži oko 13% više kalcija, 25% više vitamina B6, 47% vitamina A, kalija i do 134% više, tri puta više niacina, četiri puta više bakra, nego što ovih elemenata ima u kravljem mlijeku", ističe ovaj stručnjak. 

Dobra prilika za nove stočare

Sve ovo je, kako kaže, dovelo do toga da razvijena tržišta svijeta, kao i većina potrošača, odnosno većina istraživanja ide u tom smjeru da se kozje mlijeko smatra "lijekom" koji liječi posljedice mnogih bolesti.

S rastom proizvodnje od oko 50 posto od 2000. godine, koje je uvjetovano jednim dijelom povećanjem svjetske populacije, kao i novim istraživanjima vezanim za ovo mlijeko s razlogom ga možemo nazvati proizvod budućnosti. 

"Od lako dostupne hrane za siromašne zemlje Afrike i Azije, pa do zdrave prehrane za dobro razvijene zemlje Zapadne Evrope kozje mlijeko sa proizvodima od istog se pozicioniralo u sami vrh traženih i ‘zdravih’ proizvoda", dodaje Mikulić. 

"Sirotinjska krava" malo traži, a znači sve

Tržišna cijena ovog mlijeka dvaput nadmašuje kravlje. Nakon Covida-19, u svim zemljama svijeta značajno je porasla potražnja za ovim proizvodom. Nijedan drugi animalni proizvod ne bilježi takvu potražnju i rast cijena kao kozji. 

"Kao i u svijetu i u BiH bilježimo porast cijene i potražnje za njim. Proizvodnja je jako isplativa pa se dobar dio proizvođača iz drugih stočarskih grana odlučuje uključiti u ovu proizvodnju. Trenutno u BiH potražnja za ovim mlijekom višestruko nadmašuje proizvodnju, tako da se tu otvara odlična prilika za nove stočare", smatra ovaj stručnjak.

Cijena i potražnja će, kako ističe, isprofilirati kvalitetne proizvođače koji će ostvarivati ozbiljnu zaradu. Rast stanovništva, intolerancija na laktozu, pojavom novih virusa, alergija, respiratornih problema, pojavom trenda funkcionalne zdrave prehrane, novim istraživanjima ovaj proizvod će konstantno u budućnosti bilježiti povećanje potražnje i odličnu cijenu. 

"Uzevši u obzir sve ove činjenice i stanje na svjetskom i domaćem tržištu s razlogom ga možemo nazvati proizvod budućnosti", zaključuje Mikulić.