Zašto je grupisanje krava važno i kako im prilagoditi plan ishrane?

Ishrana krava je jedan od najvažnijih segmenata u stočarskoj proizvodnji, a ima za cilj da dobiju dovoljnu količinu hranljivih materija u skladu sa potrebama i da se pri tome vodi računa o proizvodnom planu, tehnologiji i organizaciji rada, kao i o ekonomičnosti proizvodnje. Savjetodavac za stočarstvo, Nadica Simonović, najprije pojašnjava zašto je bitno grupisanje krava i koji su to sistemi ishrane važni u ovoj grani stočarstva.

"Jedna od najvažnijih organizacionih promjena je to da se krave grupišu i to prema nivou proizvodnje mlijeka, fazi laktacije, broju laktacija i prema statusu u reprodukciji", navodi ona.

Prvotelke u posebnu grupu

Kako dalje napominje, grupisanje prema nivou proizvodnje ima prednost, jer omogućava bolju raspoređenost hraniva, što znači da visokoproizvodna grla ne ostaju pothranjena, a niskoproizvodna prehranjena. Međutim, ukoliko postoje tri ili četiri grupe krava potrebno je više vremena da se njihovi obroci sastave i prema potrebi koriguju, kao i više utrošenog rada pri samom hranjenju životinja.

"Prvotelke treba odvojiti u posebnu grupu kako bismo mogli da ih ispratimo tokom prve faze laktacije, a da se kasnije, kada se približe sredini laktacije, rasporede u odgovarajuće grupe na osnovu nivoa proizvodnje", objašnjava Simonovićeva i dodaje da njihova ishrana sa grlima koje su u laktaciji predstavlja veliku opasnost, jer može doći do nepotrebne gojaznosti.

Potrebe krave za hranom zavise od više faktora: uzrasta, faze laktacije, tjelesne mase, kondicije i proizvodnje mlijeka. Kada je u pitanju držanje krava u vezanom sistemu individualna ishrana je relativno jednostavna. Međutim, u svijetu je takav sistem pretežno napušten.

"Sve više je zastupljen slobodan sistem držanja u kome postoje određeni problemi prilikom organizacije ishrane, pa nije lako zadovoljiti potrebe u ishrani svake krave ponaosob. Davanje koncentrovanih hraniva je najjednostavnije u štalama gdje se grla drže vezano, dok je u slobodnom sistemu držanja teže rasporediti koncentrat."

Kako dozirati koncentrat?

Postavlja se pitanje da li je bolje davati koncentrat u izmuzištu ili van njega? Ukoliko se daje u izmuzištu, kaže ona, visokoproizvodne krave ne mogu da konzumiraju potrebnu količinu koncentrata, ali ovaj problem je moguće riješiti davanjem dopunskih količina koncentrata van izmuzišta. Na ovaj način je individualno doziranje jako teško.

Ishrana krava u periodu zasušenja je veoma važna. Kako treba da izgleda?

"Pri grupnoj dopunskoj ishrani koncentratima, nemoguće je predvidjeti koliko će hrane koje grlo dobiti, stoga se davanje koncentrata u izmuzištu u savremenom sistemu odgajivanja, polako napušta."

Navedeni problemi se mogu riješiti tako što se svakoj kravi postavi transponder pomoću koga kompjuter prepoznaje i dozira potrebnu količinu koncentrata. Ovakav sistem omogućava precizno doziranje, ali je između ostalog skup.

Kompletni obroci

Kada je u pitanju kabasta hrana, u vezanom sistemu je veoma jednostavno obezbijediti svakom grlu dovoljnu količinu hrane, dok je u slobodnom sistemu ishrana grupna.

"Ako se desi da krave dobiju manje kabaste hrane, nego što je potrebno, onda će agresivnija grla pojesti više i odabrati ukusniju hranu. Mirnije krave dobit će manje hrane slabijeg kvaliteta", pojašnjava ona i dodaje da je rješenje davati kabastu hranu u malom višku ili koristiti kompletan obrok.

Pod kompletnim obrokom podrazumijeva se ujednačena smiješa odgovarajućih količina svih hraniva: kabastih, koncentrovanih i dodataka, koji obezbjeđuje adekvatne količine hranljivih materija kako bi se zadovoljile potrebe grla.

"Treba voditi računa da u jaslama uvijek ima hrane, a obroke treba korigovati svaki put kada dođe do promjene u vrsti ili sastavu kabaste hrane. Savjet je da se kvalitet kabaste hrane analizira svakog mjeseca."

Prednosti kompletnog obroka, dodaje, su: veća fleksibilnost u ishrani, racionalnije korištenje koncentrovanih hraniva, krave uzimaju veći broj manjih obroka tokom dana, privikavaju se na manje ukusnu hranu, smanjuje se rizik od acidoze, a potrebno je i manje prostora na jaslama po grlu.

Kada je riječ o nedostacima koncentrovanog obroka, Simonović navodi da nije praktičan, ni isplativ u stadima manjim od 50 grla.

"Prilikom pregrupisavanja, krave mogu da se povrijede, a potrebna je i miks prikolica, što povećava troškove proizvodnje. Ovakav način ishrane najbolje funkcioniše kada je osnovno kabasto hranivo silaža", zaključuje.