Učinkovitost sistema ventilacije najbolje se trenutno osjeti, pri ekstremno visokim vanjskim temperaturama. Na farmama gdje su ugrađeni i normalno funkcionišu neće se primjetiti pad proizvodnje mlijeka, što je tokom ovih ljetnih dana kod većine stočara učestala pojava.
Temperatura zraka u štali, relativna vlaga unutar nje, brzina strujanja vjetra i koncentracija štetnih plinova, parametri su koji moraju biti dovedeni u optimalan raspon ili koncentraciju kako bi se visokomliječnim kravama obezbijedili odgovarajući uvjeti unutar objekta, odnosno, farme za proizvodnju mlijeka. Svako istupanje jednog ili više navedenih faktora iz idealnog opsega znači negativan uticaj na proizvodnju mlijeka i sigurne gubitke.
Jedna olakšavajuća činjenica je da se sve navedene vrijednosti mogu regulisati uz pomoć prirodne ventilacije i prozračivanja ili pomoću tehnoloških rješenja u obliku modernih sistema ventilacije. To je vrlo bitno, naročito u različitim periodima tokom godine sa ekstremnim rasponima vanjske temperature - ljeti sa visokim ili zimi sa preniskim.
Da li je riječ o manjem objektu, staji ili većoj farmi, sasvim je nebitno jer cilj je isti za bilo koji zatvoreni ili poluzatvoreni prostor. Najvažnije je osigurati sastav zraka unutar objekta, da bude približno jednak sa onim koji je vani. Time se ne samo regulira kvaliteta pojedinih elemenata, prije svega kisika, već se vrši i provjetravanje, smanjuje se koncentracija štetnih plinova, reguliše se optimalna vrijednost vlage i slično. Muzna grla su najproduktivnija pri rasponu temperature od 8 do 10°C.
Međutim u toplim ljetnim danima sa jako visokim temperaturama, gornja granica ne bi trebala unutar farme prelaziti 16°C. Pored toga, prosječna koncentracija vlage u zraku ne bi smjela prelaziti preko 80 procenata uz redovno provjetravanje. Ne smije se praviti propuh, međutim to dosta ovisi o izgledu objekta i rasporedu horizontalnih i vertikalnih otvora. Strujanje zraka od 2,5 metra u sekundi, sasvim je dovoljno za učinkovitu prozračnost, a da se ne stvara propuh. Postoje dva načina kako sve ove faktore objediniti i njihove vrijednosti postaviti u željene okvire. To se postiže prirodnim provjetravanjem ili uz pomoć savremenih ventilacionih sistema, što ovaj proces olakšava, ubrzava i precizira sa mnogo većom učinkovitošću.
U Bosni i Hercegovini se oko 15.000 registrovanih PPG-ova bavi uzgojem krava i proizvodnjom mlijeka. U pitanju su većinom poljoprivredna gazdinstva sa prosjekom do tri muzna grla u manjim, često improvizovanim štalama sa kravama na vezu i do maksimalno stotinjak imanja na kojima se nalazi 50 i više muznih krava širom naše zemlje.
Ako se zna da se na prste dvije ruke mogu nabrojati gazdinstva koja prema svim proizvodnim parametrima i tehničko tehnološkim rješenjima spadaju u grupu modernih, a to znači da su opremljena i sa sistemima ventilacije, onda se za ovaj drugi broj staja zasigurno može reći da se radi o još uvijek tradicijskim odlikama proizvodnje, praćenim improviziranim rješenjima.
Jedno od njih su sistemi ventilacije. Njihova učinkovitost najbolje se trenutno osjeti, pri ekstremno visokim vanjskim vrijednostima. Na farmama koje ih imaju ugrađene i gdje normalno funkcionišu, neće se primjetiti pad proizvodnje mlijeka, što je tokom ovih ljetnih dana kod većine stočara učestala pojava. To znači da su pomenuti parametri ili jedan od njih (temperatura, vlaga, strujanje zraka, koncentracija raznih plinova) van optimalnog raspona.
Moderni sistemi ventilacije danas su tako koncipirani i funkcionišu na način da putem aplikacije (i kada niste prisutni na imanju) možete podesiti ili dobiti obavijest na vrijeme da je potrebno utvrditi određene faktore u optimalne okvire. I tu nema problema, za poljoprivrednika "misli" i djeluje kompjuter. Međutim realnost je da je ovo slučaj u jedan posto od ukupnog broja svih proizvođača mlijeka u našoj zemlji.
Period koji je ovih dana iza nas, ali i pred nama, sa ekstremno visokim ljetnim temperaturama najbolji je pokazatelj šta znači dobra ventilacija u staji. Primjetna je pojava da kod većine mljekara proizvodnja opada, prosjek po grlu pada i ispod 20 litara mlijeka po danu. Razlog je jednostavan. Krave se na sve načine, ako im to već nije obezbijeđeno, pokušavaju rashladiti, a poslijedica je reducirano uzimanje hrane, manja konverzija, usporavanje metabolizma, i pad mliječnosti i do šest litara mlijeka po grlu.
Uzgajivači se susreću sa ovim problemom iz dva razloga. Prvi je loše prirodno provjetravanje i nedostatak relativno skupe opreme za ventiliranje objekata. Međutim gledajući dugoročno, investicija u te sisteme je isplativa opcija, s obzirom koje benefite pruža, a i smanjuje rizik od gubitaka u proizvodnji.
Kad već nema savremenih sistema prozračivanja, potrebno je preduzeti sve druge mjere kako bi se prirodna ventilacija osigurala i stvorili se optimalni mikroklimatski uvjeti koliko god je to moguće. Horizontalna ventilacija sa otvorima na bočnim zidovima pri čemu se koriste pokretne zavjese za zatvaranje i otvaranje bočnih strana, najjednostavniji je i najjeftiniji prirodni način. Ovakav vid ventiliranja izvodljiv je na namjenski izgrađenim i projektovanim farmama. Međutim mnogo je improvizovanih objekata, štala koje prvobitno nisu ni bile namjenjene za držanje stoke.
Tom prilikom potrebno je izvršiti takozvano improvizovanje i spuštanje/podizanje čeonih i bočnih otvora u visini do 60cm i otvaranje gornjih otvora na krovu kako bi strujanje zraka bilo učinkovito i onaj topli izlazio na gornje otvore zajedno sa ostalim plinovima.
Niti u bilo kojem slučaju ne treba potpuno zatvarati staju gdje se nalaze krave, naročito ljeti, ali ni zimi kada farmeri u bojazni od hladnoće zatvaraju sve otvore na štali stvarajući veću koncentraciju štetnih plinova i vlage unutar objekta. Ako je riječ o ispustu, držanju krava na ispaši priodno strujanje zraka uz osiguranu nadstrešnicu za hlad i pristup pitkoj vodi, sasvim je dovoljno.
Tagovi
Autor
Partner
Halilovići 10,
71000 Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba
web: https://www.agroklub.ba