Veliki otkupljivači i prerađivači nemaju interesa za domaće kozje mlijeko?

Domaći uzgajivači koza ne mogu sirovo mlijeko prodati domaćim mljekarama jer one do sada nisu pokazale interesovanje za otkup, ističe predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza Republike Srpske, Dragan Santrač. U ovom udruženju očekuju razumijevanje nadležnih, kako bi naredne godine bio postignut dogovor, usklađen s odgovarajućim Pravilnikom, u cilju olakšavanja kupovine kvalitetne domaće priplodne stoke, kako bi ovi proizvođači i bez velikih otkupljivača mogli opstati. 

Iz mljekara su, za sada, bez odgovora. 

"Poslao sam upit svim mljekarama u BiH i ponudio saradnju u cilju otkupa kozjeg mlijeka, ali već mjesec dana nijedna nije odgovorila na moje ponude", otkriva Santrač.

Prodaju mlijeko za 3 KM

Ovo udruženje okuplja oko 100 članova, među kojima se 20 odsto odnosi na uzgajivače koza. Većina ima isti problem, kako održati proizvodnju bez redovnog otkupa i prerade. Nadaju se da male farme neće biti prinuđene da se potpuno ugase.

Santrač nadalje priča da domaći kozari, koji ne žele da prerađuju mlijeko na svojim imanjima, od mljekara traže otkupnu cijenu od 1 KM po litru, uz podsticaje. "Obzirom da rješenja nema, jer se iz mljekara niko ne oglašava, većina prodaje mlijeko na svojim gazdinstvima po cijeni od 3 KM po litri. To je dobra cijena, ali nije pravno regulisano, niti su ispunjeni tehnološki standardi, ali su prinuđeni da se bore", pojašnjava naš sugovornik.

Uskladiti proizvodnju s propisima

"Naše udruženje okuplja i dva člana koja su proizvodnju i preradu dovela do savršenstva. Imaju proizvode usklađene s najvišim evropskim standardima. Međutim, nažalost, oni su u manjini. Mali, brojniji, nemaju dovoljnu podršku pri podizanju kvaliteta proizvodnje, u skladu sa propisima", tvrde u udruženju. 

Postavlja se pitanje kako proizvodnju kozjeg mlijeka i sira uskladiti sa standardima i istovremeno pomoći opstanku ove grane. Dragan Santrač ističe da je rješenje u tome da se nadležni maksimalno potrude da se postigne dogovor, usklađen s odgovarajućim Pravilnikom, kako bi višak kvalitetnih priplodnih grla s domaćih farmi završio kod malih proizvođača.

"Na taj način, olakšavanjem uslova kupovine domaće kvalitetne priplodne jarčevine za male farme, one bi opstale. Kvalitet grla, a samim tim i mlijeka i sira bi se poboljšao. Osim kvaliteta, postigao bi se i kvantitet, odnosno, povećao bi se broj farmi s vrhunskim grlima, prije svega s francuskom alpinom i holandskom mliječnom pasminom, umjesto da brojna grla završe u klaonicama", napominje Santrač.

On ističe, na taj način bi se izbjegla stalna borba domaćih kozara, proizvodnja i prodaja "na crno", korišćenje neispitanog mlijeka i slično.

Malo pakovanje dobitna kombinacija

Naglašava da su naši brdski predjeli, izuzetno pogodni za razvoj ovčarstva i kozarstva, jer obiluju čistom, netaknutom prirodom.

Ističe da su najbolji primjer Slovenci, koji su među vodećim prerađivačima Evropske unije, kada je riječ o visoko kvalitetnoj preradi i koji ističu da je dobitna kombinacija za kvalitetan, a skup domaći proizvod, poput domaćeg kozjeg sira, malo pakovanje, svima finansijski pristupačno.

U ovom su udruženju, u cilju promocije i zaštite domaće proizvodnje, pripremili priznanja za promovisanje domaće proizvodnje i otkup jagnjadi i jaradi od uzgajivača s naših prostora za stotinu ugostiteljskih objekata i mesnica. Predviđeno je da ona budu izložena na vidljivim mjestima u tim objektima.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor