• Kozje mlijeko
  • 28.11.2021. 12:00

Veliki otkupljivači i prerađivači nemaju interesa za domaće kozje mlijeko?

Poslao sam upit svim mljekarama u BiH i ponudio saradnju u cilju otkupa kozjeg mlijeka, ali već mjesec dana nijedna nije odgovorila na moje ponude, otkriva Dragan Santrač, predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza RS.

Foto: Gordana Vila
  • 884
  • 147
  • 1

Domaći uzgajivači koza ne mogu sirovo mlijeko prodati domaćim mljekarama jer one do sada nisu pokazale interesovanje za otkup, ističe predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza Republike Srpske, Dragan Santrač. U ovom udruženju očekuju razumijevanje nadležnih, kako bi naredne godine bio postignut dogovor, usklađen s odgovarajućim Pravilnikom, u cilju olakšavanja kupovine kvalitetne domaće priplodne stoke, kako bi ovi proizvođači i bez velikih otkupljivača mogli opstati. 

Iz mljekara su, za sada, bez odgovora. 

"Poslao sam upit svim mljekarama u BiH i ponudio saradnju u cilju otkupa kozjeg mlijeka, ali već mjesec dana nijedna nije odgovorila na moje ponude", otkriva Santrač.

Prodaju mlijeko za 3 KM

Ovo udruženje okuplja oko 100 članova, među kojima se 20 odsto odnosi na uzgajivače koza. Većina ima isti problem, kako održati proizvodnju bez redovnog otkupa i prerade. Nadaju se da male farme neće biti prinuđene da se potpuno ugase.

Većina članova ima problema s otkupom i preradom

Santrač nadalje priča da domaći kozari, koji ne žele da prerađuju mlijeko na svojim imanjima, od mljekara traže otkupnu cijenu od 1 KM po litru, uz podsticaje. "Obzirom da rješenja nema, jer se iz mljekara niko ne oglašava, većina prodaje mlijeko na svojim gazdinstvima po cijeni od 3 KM po litri. To je dobra cijena, ali nije pravno regulisano, niti su ispunjeni tehnološki standardi, ali su prinuđeni da se bore", pojašnjava naš sugovornik.

Uskladiti proizvodnju s propisima

"Naše udruženje okuplja i dva člana koja su proizvodnju i preradu dovela do savršenstva. Imaju proizvode usklađene s najvišim evropskim standardima. Međutim, nažalost, oni su u manjini. Mali, brojniji, nemaju dovoljnu podršku pri podizanju kvaliteta proizvodnje, u skladu sa propisima", tvrde u udruženju. 

Postavlja se pitanje kako proizvodnju kozjeg mlijeka i sira uskladiti sa standardima i istovremeno pomoći opstanku ove grane. Dragan Santrač ističe da je rješenje u tome da se nadležni maksimalno potrude da se postigne dogovor, usklađen s odgovarajućim Pravilnikom, kako bi višak kvalitetnih priplodnih grla s domaćih farmi završio kod malih proizvođača.

Proizvodnju treba uskladiti sa standardima

"Na taj način, olakšavanjem uslova kupovine domaće kvalitetne priplodne jarčevine za male farme, one bi opstale. Kvalitet grla, a samim tim i mlijeka i sira bi se poboljšao. Osim kvaliteta, postigao bi se i kvantitet, odnosno, povećao bi se broj farmi s vrhunskim grlima, prije svega s francuskom alpinom i holandskom mliječnom pasminom, umjesto da brojna grla završe u klaonicama", napominje Santrač.

On ističe, na taj način bi se izbjegla stalna borba domaćih kozara, proizvodnja i prodaja "na crno", korišćenje neispitanog mlijeka i slično.

Malo pakovanje dobitna kombinacija

Naglašava da su naši brdski predjeli, izuzetno pogodni za razvoj ovčarstva i kozarstva, jer obiluju čistom, netaknutom prirodom.

Ističe da su najbolji primjer Slovenci, koji su među vodećim prerađivačima Evropske unije, kada je riječ o visoko kvalitetnoj preradi i koji ističu da je dobitna kombinacija za kvalitetan, a skup domaći proizvod, poput domaćeg kozjeg sira, malo pakovanje, svima finansijski pristupačno.

Malo pakovanje je pristupačno za sve

U ovom su udruženju, u cilju promocije i zaštite domaće proizvodnje, pripremili priznanja za promovisanje domaće proizvodnje i otkup jagnjadi i jaradi od uzgajivača s naših prostora za stotinu ugostiteljskih objekata i mesnica. Predviđeno je da ona budu izložena na vidljivim mjestima u tim objektima.


Fotoprilog


Tagovi

Dragan Santrač Kozje mlijeko Kozji sir Otkup kozjeg mlijeka Prerada kozjeg mlijeka


Autorica

Gordana Vila

Više [+]

Piše stalno, čini joj se oduvijek. Velika zaljubljenica u prirodu, a dušu odmara u svom voćnjaku. Vjeruje u staru izreku: "Onaj tko zasadi biljku, vjeruje u sutra". Ja izgleda baš vjerujem.