Pretraga tekstova
Farma je zatvorena na licu mjesta nakon obavljene inspekcije, a uzeti uzorci su poslati u laboratoriju. Odmah je eutanizirano 27.000 patki zbog sumnje na ptičji grip, a par sati kasnije stigao je i nalaz.
Sumnja na ptičji gripi na farmi patki u mjestu Békés u Mađarskoj uzrokovale su veliki gubitak peradi. Kasnijim rezultatima istraživanja koje je sproveo Nacionalni ured za sigurnost hrane (NEBIH) utvrđeno je da životinje ipak nisu bile zaražene.
Farma je zatvorena na licu mjesta nakon obavljene inspekcije, a uzeti uzorci su poslani u laboratoriju. Odmah je i eutanizirano 27.000 patki zbog sumnje na ptičji grip.
Kako piše agroinform, nakon nekoliko sati stigli su nalazi laboratorijskog ispitivanja u kojima stoji da su rezultati negativni. S obzirom da nije riječ o ptičjoj gripi, nisu sprovedene druge mjere poput uspostave zaštitnih i nadzornih zona kao i uvođenje ograničenja u tom mjestu. Peradar kojem je bez razloga eutanizirana perad će dobiti naknadu štete.
Iz Nacionalnog ureda poručuli su da se na osnovi trenutnih laboratorijskih rezultata virus ptičje gripe pojavio na gotovo 70 mađarskih farmi. Do sada je trebalo biti eutanizirano oko 953.000 životinja uključujući i one koje ljudi uzgajaju u svojim dvorištima.
Epidemija ptičje gripe se širi - eutanazirat će 53.000 purana i 6.000 gusaka
NEBIH naglašava da će tamošnje vlasti i dalje djelovati strogo kod svih sumnjivih slučajeva kako bi se spriječilo širenje bolesti. Važnim smatraju da svi peradari osiguraju zatvaranje gazdinstava u ograđeni prostor, da se poštuju svi minimalni epidemiološki uslovi koje je propisala veterinarska služba te da se perad drži u zatvorenom.
Krajem marta virus ptičje gripe identifikovan je na farmi patki u okrugu Bács-Kiskun gdje je eutanizirano oko 35.000 tih životinja. Nekoliko dana kasnije virus se pojavio na dvije farme u okrugu Csongrád, a gotovo 140.000 životinja ubijeno je na farmi u blizini Csengelea dok je 54.000 usmrćeno u selu Jileš.
Tagovi
Ptičji grip Mađarska Farma patki Eutanazija Mađarske farme
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.