• Zdravlje goveda
  • 23.06.2019. 09:00

Toplinski stres kod krava - kako im pomoći?!

Krave sa visokim proizvodnim kapacitetom imaju brži metabolizam, proizvode više topline u tijelu i lakše podnose niže temperature. Pri visokim temperaturama lako može doći do toplinskog stresa, ali i do uginuća životinje.

Foto: Marija Manojlović
  • 372
  • 38
  • 0

Visoka temperatura i vlažnost zraka mogu dovesti do pojave toplinskog stresa kod krava. Toplinski stres je takvo stanje organizma, kada tijelo nije u mogućnosti da se odupre vanjskim i unutrašnjim toplinskim faktorima, koji imaju vrlo štetno djelovanje na zdravlje životinje.

"Životinje reguliraju unutrašnju temperaturu na četiri načina. To su radijacija, kondukcija, konvekcija i evaporacija. Kapacitet hlađenja goveda veoma je mali, a naročito kod visokoproduktivnih pasmina. Sve to dovodi do niza negativnih posljedica u proizvodnji, reprodukciji i zdravstvenom stanju životinja", kaže Srđan Zafirović, stručnjak za stočarstvo iz PSSS.

Metabolizam povećava toplinu tijela

Prema njegovim riječima, toplinski stres zavisi od vanjskih i unutrašnjih faktora. U vanjske faktore ubrajaju se temperatura i vlažnost zraka, radijacija sunčevih zraka i temperatura, kao i provjetrenost objekta. Dok u unutrašnje faktore spadaju bazalni metabolizam, toplina proizvedena u buragu i toplina proizvedena kretanjem životinja.

Svi ovi faktori prouzrokuju negativne posljedice koje se manifestiraju kroz manji unos hrane za osam do dvanaest odsto i manju konverziju hranjivih tvari, veću konzumacije vode, slabiji rast i razvoj jedinke, loš embrionalni razvoj, pad proizvodnje mlijeka za tri do pet litara, slabiji sastav kolostruma, loša plodnost i smanjen interval spolnog nagona, odnosno, gonjenja.

Klimatski uslovi takođe povećavaju temperaturu

Bitan faktor koji utiče na temperaturu tijela su klimatski uvjeti sredine kao i proizvodna namjena, odnosno proizvodni kapaciteti goveda. Visoko proizvodne krave imaju brži metabolizam, proizvode više topline u tijelu i lakše podnose niže temperature. Pri visokim temperaturama lako može doći do toplinskog stresa.

"Idealna temperatura u štali je u intervalu od 10 do 17 Celzijusovih stepeni, a optimalni termo - neutralni interval je od 5 do 25 Celzijusovih stepeni. Veliki utjecaj na životinje ima vlažnost vazduha. Što je veća vlažnost to negativnije utječe na životinju. Zato se mora obratiti pažnja na zajednički indeks temperature i vlažnosti vazduha (THI) koji ne smije biti veći od 100 (25 Celzijusovih stepeni + 75 posto vlažnosti vazduha). Ukoliko je veći, goveda bi trebalo hladiti", ističe Zafirović.

Najveća toplina oslobađa se probavom

Mnogi faktori vanjske sredine kao što su temperatura, relativna vlažnost vazduha, intenzitet sunčevih zraka i izloženost direktnom utjecaju sunčevog zračenja, kao i kretanje zraka utječu na stvaranje osjećaja topline odnosno na pojavljivanje toplinskog stresa. Osnova nastanka toplinskog stresa krava je u disproporciji proizvodnje topline u organizmu i njenog oslobađanja.

Prilikom probavljanja hrane u buragu, oslobađa se najveći dio topline i uz povećanu vanjsku temperaturu i malu površinu tijela, problem hlađenja sve je prisutniji. Toplinski stres može se prepoznati na samim životinjama. Imaju veću temperaturu, veća je učestalost disanja, sline, mokro je krzno i dolazi do promjena u ponašanju. Prilagođavanje životinja visokim temperaturama odnosno aktivaciji organa i mehnizma za rashlađivanje tijela, distribuira krv do kože, pojačava rad znojnih žlijezda i ubrzava disanje. U slučaju da se životinja ne može osloboditi viška temperature dolazi do toplinskog udara i u najgorem slučaju do uginuća.

Kravama osigurati dovoljno vode u vrelim danima

Ishrana mora biti optimalana, sa izbalansiranom količinom proteina, energije i mineralne materije, lako svarljiva i sočna. Osim kvalitete, veoma je bitno i vrijeme hranjenja životinja. Prvi obrok mora im se dati što ranije u jutarnjim satima, a posljednji u kasnim večernjim satima.

"Tjelesnu temperaturu životinje možemo sniziti poboljšanjem uslova držanja, a pri tom se strogo mora voditi računa o potrebama za vodom, poboljšati ventilaciju i rashlađivanje, kao i bolju ishranu životinja. Objekti moraju biti sa dosta prirodne svjetlosti, udobni, visina, širina i otvori trebalo bi omogućiti nesmetano kretanje vazduha. Ležaji moraju biti dovoljno široki i dugi, prekriveni slamom ili gumenim podom. Broj životinja jedan je od bitnih preduslova za dobro funkcioniranje staje. Potreba za vodom višestruko se povećava u toplim razdobljima. Ona mora biti čista, svježa i zdrava i na stalnom raspolaganju. Takođe, veoma je važan dovoljan broj pojilica u odnosu na broj krava", priča Zafirović.

Provjetravanje kao preventiva

Ventilacija je jedan od preduslova za smanjenje procenta vlage u vazduhu. Ventilatori se mogu smjestiti u čekalištu, izmuzištu, i staji. Brzina kretanja vazduha treba biti deset kilometara po satu. Najbolji način hlađenja visokoproduktivnih krava kombinacija je vode i vazduha orošavanjem, a pri tom se mora voditi računa o vrsti uređaja sa kojim se prska zbog veličine kapljica.

Ljetni period sa visokim temperaturama vrijeme je kada se smanjuju proizvodne sposobnosti krava, zato se one vrlo teško bore sa toplinskim stresom pa je neophodna pomoć proljoprivrednog proizvođača.


Tagovi

Provjetravanje štala Uzgoj goveda Toplinski stres Probava kod krava Srđan Zafirović Zdravlje životinja


Autorica

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi