• Zaštita peradi
  • 08.07.2021. 07:30

Tekutima pašu ekstremne vrućine - kako ih prepoznati i zaštititi perad?

Pri jakoj invaziji perad je izrazito blijeda što se lako može uočiti na izraslinama na koži. Primjerice, blijeda su krijesta, podušnjaci, podbradnjaci, pojašnjava prof.dr.sc. Zoran Škrtić.

Foto: Depositphotos/doganmesut@hotmail.com
  • 491
  • 33
  • 0

"Uznemirenost peradi noću, neprestano češanje, meškoljenje i pijukanje pilića, glavni su simptomi napada ektoparazitske crvene grinje poznatije kao tekut", objašnjava nam prof.dr.sc. Zoran Škrtić. Kaže da zbog njih životinje zaostaju u rastu i razvoju, a kokoši nesilice nesu manje jaja. Također, ako postoji mogućnost, perad bježi iz peradnjaka, a nesilice napuštaju gnijezda za nesenje.

S obzirom na ekstremne vrućine koje tekuti obožavaju, njihovi napadi su sve češći. "Naročito im odgovaraju one iznad 30°C jer im je u tim uvjetima ubrzan rast i razvoj", pojašnjava naš sugovornik. One sišu krv peradi najčešće tijekom noći, a simptomi njihovog napada mogu se uočiti na njihovoj koži i to kao mnogobrojni sitni ili kako ih opisuje Škrtić, točkasti ubodi.

Izgledaju kao crvenkaste točkice koje se miču

"Pri jakoj invaziji, životinja je izrazito blijeda što se lako može uočiti na izraslinama na koži. Primjerice, blijeda su krijesta, podušnjaci, podbradnjaci i slično", pojašnjava te napominje da se preko dana ovi paraziti teško mogu uočiti. Naime, iz svojih skrovišta kao što su pukotine u zidu, stelja i dijelovi opreme izlaze noću i napadaju životinje koje potom postaju uznemirene, što se može i čuti i vidjeti.

"Tekut je veličine od 0,5 mm do 2 mm nakon što se nahrani krvlju domaćina", opisuje nam profesor te kaže da se na koži vide kao sivocrvene do blijedocrvene točkice koje se miču. Ako se njihove nakupine primijete u peradnjaku (na zidovima, opremi, stelji, gnijezdima) ili na pticama i tijekom dana, tada je u pitanju jaka invazija koja zahtijeva odlučnu reakciju. "Važno je reagirati na vrijeme jer su one prenositelji raznih bolesti kao što su spirohetoza i kolera", upozorava.

Što se tiče suzbijanja, kaže da je najbolji takozvani princip "sve unutra-sve van". Objašnjava da peradnjak treba isprazniti, a potom i njega i opremu temeljito mehanički očistiti vodom pod pritiskom. "Nakon sušenja, sve valja temeljito poprskati otopinom preporučenog insekticida“, dodaje upozorivši da se stelja i hrana moraju spaliti.

Simptomi napada mogu se uočiti na koži peradi (Foto: Martina Popić)

Osim toga, sredstvom za zaštitu se zaprašuje i perad, koja se potom vraća u smještaj. "Nakon toga prskanje insekticidom se treba ponoviti dva do tri puta nakon sedam dana pauze", preporučuje rekavši da se jednom unesena invazija teško iskorjenjuje te da je zato potrebno preventivno prskati životinju i mjesto u kojem boravi.

Napominjemo kako perad treba tretirati samo onim insekticidima koji su namijenjeni za suzbijanje tekuti, a nikako koristiti one koji se primjenjuju na drugim vrstama različitih štetnika. Takva sredstava mogu biti kobna za životinje, a isto tako neučinkovita za suzbijanje parazita. 

Koje su mjere zaštite?

Ovi se štetnici u mjesta za uzgoj mogu unijeti na nezamislivo mnogo načina kao što je opremom, obućom, odjećom, divljim pticama i glodavcima, steljom, hranom i slično. "Gotovo sve što uđe u njega može sadržavati i tekut", upozorava Škrtić rekavši da je radi toga higijena izuzetno važna. "Što je viša njezina razina kao i preventivnih mjera, to je mogućnost ulaska, rasta i razmnožavanja parazita u peradnjaku i na peradi manja", govori dodavši da se u takvim uvjetima oni ne uspiju razmnožiti te ugibaju.

Ističe da je važno dobro proučiti uputstvo o korištenju insekticida, a za pomoć obratiti se lokalnom veterinaru. Bitno je i razmjenjivanje iskustva s kolegama koji se bave takvim uvjetima te povećati razinu higijene. Također, naš sugovornik naglašava da je važno smanjiti mogućnost ulaska divljih ptica i glodavaca. "Kada se tekuti uoče, odmah krenuti s njihovim uništavanjem te zatim redovito prskati objekt, opremu i perad s preporučenim insekticidom", ponavlja.

Za kraj, ističe da je važno prevenirati ulazak i temeljnim mjerama (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija), a kada se pojave, djelovati odmah u cilju njihova suzbijanja. "Nikada nemojte zaboraviti osnovni princip zoohigijene koji glasi "sve unutra-sve van" nakon završetka proizvodnog procesa kao što su uzgoj podmlatka, proizvodnja jaja i tov", zaključuje pojasnivši da se on provodi uz tzv. odmor objekta što traje 14 dana minimalno nakon svakog završenog proizvodnog ciklusa u peradnjaku.


Povezana stočna vrsta

Peradarstvo

Peradarstvo

Pod peradarstvom prvenstveno podrazumijevamo uzgoj kokoši, čurki, gusaka i pataka. Od peradi se dobivaju izuzetno kvalitetne glavne namirnice poput jaja i mesa, ali uz njih tu su... Više [+]

Tagovi

Tekuti Paraziti peradi Zoran Škrtić Peradarstvo


Autorica

Martina Popić

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.