Pretraga tekstova
Nikica Grgić iz Šantića kod Viteza odlučio se za organsku proizvodnju domaćih jaja autohtone pasmine Bosanska kokoš!
Tek mu je 18 godina, no Nikica Grgić iz Šantića kod Viteza već je u poljoprivredno-poduzetničkim vodama!
Osnovao je farmu s 200 koka domaće pasmine Bosanska kokoš koja, kaže, nosi najkvalitetnija domaća jaja na prostoru Srednje Bosne, ali i šire. Proizvodnja domaćih jaja je organska u sklopu Poljoprivrednog gazdinstva Grgić.
"Završio sam srednju kuharsku školu i nisam mogao naći posao u svojoj struci. Mnogi su mladi otišli, a nakon godine dana traženja posla sinula mi je ideja. Pošto živimo u okolici Viteza mjesto Šantići - to je jedno malo selo s puno pašnjaka i kvalitetne zemlje, želio sam nešto drugačije, nešto da proizvodim, a da to ne bude paprika i plastenici jer to dosta naroda ima u BiH. Ima i domaćih jaja ali nema pravu farmu sa 200 koka domaće pasmine Bosanska kokoš koja nosi najkvalitetnija domaća jaja", objašnjava Nikicu ideju.
Odlučio se na organsku proizvodnju na 100 duluma slobodnog prostora. U hranidbi kokoši koristi samo prirodnu hranu, nikakve premikse i nikakve lijekove.
"Želim poručiti svim ljudima da koriste domaću hranu sa sela. Neka kupuju samo provjereno i domaće. Želim probuditi svijest kod naroda da je dosta hrane zatrovano raznim pesticidima, kazuje nam poduzetni mladić" kojega je u ulazak u poljoprivredno-poduzetničke vode ohrabrio stariji brat Jadranko koji se sa suprugom u Vitezu bavi uzgojem i prodajom paulovnije.
Dva brata odlučila su ostati u svojim mjestima i vlastitim radom uspjeti. Naravno, pomažu i podržavaju jedan drugoga.
"Nadam se suradnji države i mogućem proširenju jer želim zaposliti ljude. Prije svega, ljude sa posebnim potrebama jer su ostavljeni bez posla. Želimo pružiti šansu ljudima kojima je potrebna pomoć. Nadamo se i projektu domaće je najbolje i očekujemo podršku općine Vitez i države BiH", dodaje vrijedni mladić.
Nikica se raspitao i o ljekovitim vrijednostima jaja pa objašnjava da je za regulisanje krvne slike, otklanjanje napetosti i nervoze potrebno 60 komada (5 jaja dnevno - 12 dana).
Čir u stomaku, regulisanje probave, visok pritisak: 120 komada (5 jaja dnevno - 24 dana). Bolesti jetre, poboljšanje stanja kože: 180 komada (5 jaja dnevno - 36 dana), migrena, jačanje imuniteta, tuberkuloza, anemija (malokrvnost), srčane tegobe, nervna rastrojenost, postoperativno, otklanjanje holesterola, regulisanje šećera, arterioskleroza, bronhijalna astma, regeneracija organizma, poboljšanje pamćenja, gastritis: 240 komada (5 jaja dnevno - 48 dana)
Teži oblik astme, tumor na mozgu, sportisti: 1.080 komada (5 jaja dnevno - 216 dana) - uz ovu terapiju poželjno je konzumirati i meso prepelica. Jaja se uzimaju u sirovom stanju. Pauza nakon terapije: 30 dana, kaže Nikica za jaja.
Domaća jaja s farme plasira po gradovima srednje Bosne, a odnedavno je izradio i facebook stranicu. Dobiti ga se može na broj telefona 063/466-780.
Foto: Nikica Grgić
Tagovi
Domaća jaja Vitez Nikica Grgić Bosanska kokoš Organska proizvodnja
Autorica
Više [+]
Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
🍂Predstavljanje izlagača 🍂 Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko Posude od gline 🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji s... Više [+]
🍂Predstavljanje izlagača 🍂
Tradicionalni obrt " Grnčarstvo Ohran ", Visoko
Posude od gline
🏺 Pisani tragovi kažu da grnčarstvo u mjestu Liješeva, nadomak Visokog, seže daleko u prošlost. Jedan je od tradicionalnih visočkih zanata, koji su opstali u manjoj mjeri i do danas.
⚱️ Toliko značajan za ovaj kraj, utkan u generacije mještana Liješeve, izuzetno kulturno nasljeđe Visokog, koje se nalazi na Preliminarnoj listi nematerijalne kulturne baštine BiH.. Nekada je ovaj zanat bio osnov egzistencije mnogih porodica, a danas samo odvažni i uporni nastavljaju tradiciju po kojoj je Liješeva nadaleko poznata.⚱️
🏺 Jedan od tih čuvara ovog zanata je porodica Ohran. Nastavljajući očevim stopama, grnčar Emir Ohran je naslijedio umijeće izrade glinenih posuda, a ljubav prema glini i tradiciji mu je urezana još od djetinjstva. Danas je " Grnčarstvo Ohran " aktivni čuvar zanata koji spaja prirodu i čovjeka. Zahvaljujići tome u krugu ove čestite porodice nastaju unikatni grnčarski proizvodi: glineni lonci, bardaci, pršulje, ćupovi, šerpe, tepsije, sačevi, duboki tanjiri i ostale posude različitih oblika i veličina.⚱️
🏺Osim estetske funkcije, hrana pripremljena u zemljanim posudama je zdravija, ukusnija i vraća u neka minula vremena. Svoju namjenu nalaze u kulinarstvu i gastronomskoj ponudi, pripremi i prezentaciji jela koja odišu tradicijom i bosanskom sofrom.
🏺 Svaka posuda nosi pečat grnčara, svakoj se posvećuje posebna pažnja i izrada.
🏺 Pozivamo Vas da posjetite ovaj štand, osjetite duh tradicije i kulture visočkog kraja. Ponesite sa sobom jedinstven suvenir u kojem hrana miriše i posebno inspiriše.
#JesenuVisokom 🍂
Adi Pašalić
prije 1 tjedan
Bude li na stanju, ponesem iduce sedmice ... Bude li na stanju, ponesem iduce sedmice ...
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Adi trebam jedan ozbiljan ćup u kojem mogu skuhati grah ili begovu čorbu za 10-ak ljudi Adi trebam jedan ozbiljan ćup u kojem mogu skuhati grah ili begovu čorbu za 10-ak ljudi