Granični prijelaz Kamensko, ulaskom Hrvatske u EU, derogiran je iz prve u treću kategoriju. Tako sir iz Livna, umjesto 60 treba putovati čak 300 kilometara.
Za poljoprivrednike te mesnu i mljekarsku industriju Livna i Tomislavgrada, Granični prijelaz Kamensko od životne je važnosti, jer svoje proizvode najviše izvoze na područje Splitko-dalmatinske županije u susjednu Hrvatsku. Europska unija je njegovu izgradnju uložila oko 7 milijuna maraka.
Premda raspolaže infrastrukturom, ulaskom Hrvatske u EU 2013. godine, prijelaz je vraćen iz prve u treću kategoriju, i ima zabranu izvoza robe životinjskog i biljnog podrijetla. Proizvođači su stoga primorani ići na znatno udaljenije granične prijelaze i trpe ogromne troškove.
Primjerice sir iz Livna kako bi se plasirao na tržište Dalmacije, gdje odavnina gravitira, umjesto 60 treba putovati čak 300 kilometara.
Livanjska mljekara jedan je od najstarijih i najvećih proizvođača sira u BiH sa 50 djelatnika u proizvodnji. Ima i najveću zrionicu u regiji s kapacitetom od 200 tona sira. Međutim, da bi izvezli svoje proizvode primorani su ići preko graničnih prelaza Bijače i Gradiške.
"Poskupljuje nam troškove, prije svega logističke, jedan dio asortimana koji zahtjeva svakodnevnu isporuku nam se ne isplatii proizvoditi za to tržište, s druge strane dinamiku isporuka morali smo prilagoditi tako da sada izvozimo jednom mjesečno ili dva puta u sezoni, a prije smo to radili svakodnevno", kaže Želimir Čamber, direktor "Mljekare Livno".
Trpe i kooperanti s kojima ova mljekara posluje. Jedan od njih je Eko farma "Rašćani" iz Tomislavgrada, općine koja je najveći proizvođač kravljeg mlijeka u Federaciji BiH. Farma ima oko 340 grla stoka. Bave se tovnim uzgojem i proizvodnjom mlijeka, i drugi su po veličini u ovom kantonu.
"U 'Mljekari Livno' imaju velike troškove transporta, i logistički im poskupljuje njihov odvoz robe u EU, s tim u vezi i oni nama znači ne mogu podignuti cijenu otkupa radi toga. Upravo iz tih razloga bi trebalo Kamensko otvoriti, a puno je ozbiljnih proizvođača u Udruzi stočara HBŽ, više od stotinu, a čekamo već 13 godina na taj proces. Mislim da se jednostavno može riješiti taj problem", ističe Mario Baković, direktor Eko farme "Rašćani" iz Tomislavgrada.
Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ilija Cvitanović, pokrenuo je nedavno inicijativu da se izvrši prekategorizacija Graničnog prijelaza Kamensko. Inicijativa je preko ovog doma upućena Vijeću ministara BiH, koje je nadležno da u dogovoru s Hrvatskom, odnosno EU vrati Kamensko u prvu kategoriju.
"Koliko ja imam infromacija u tijeku su neki razgovori s EU i RH i očekujem da će vrlo skoro ta problematika oko GP Kamensko, koji ispunjava sve uvjete da zadovolji sve potrebe i kontrole na granici, biti riješena i da ćemo osigurati bolji i kvalitetniji život ljudi koji žive na tom području", kaže Cvitanović.
Kako su sir, med i divlji konji spasili grad kojem je prijetio egzodus?
Za dosadašnje brojne zahtjeve, da se Kamenskom vrati prva kategorija prijelaza, nije bilo razumijevanja. Gospodarstvenici, posebice poljoprivredni i stočarski sektor, se nadaju da će za ovaj problem politika, s obje strane granice, konačno imati sluha.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Miljan Erbez
prije 1 mjesec
Na žalost, Kancelarija za veterinarstvo BiH koju građani iste te zemlje plaćaju da radi, u suštini godinama blokira razvoj stočarstva generalno. Ljudi nisu sposobni da obilježe krave, a upumpano im je u razne sisteme više miliona maraka, a ništa ne funkcioniše. Na žalost, nema odgovornosti i niko ne odgovara za štetu koji namjerno ili nenamjerno radi protiv u ovom slučaju seljaka BiH. Samo pogledajte koja je tuga da naše meso sa pašnjaka polja i livada Kupresa, Bosanskog Grahova, Livna, Tomislava, Bosanskog Petrovaca ne može da prođe do hrvatskog primorja, koje žudi za kvalitetnim proizvodima. A sa druge strane Hrvatska uvozi enormne količine mesa. Samo u 2024. uvezla je 180.000 tona. Da je BiH od toga učestvovala barem sa 15% (a komotno možemo i više ako dodamo tov u Posavini, Lijevču, Semberiji) to bi realno bilo oko 270.000.000 KM. Skoro koliko su oba budžeta za poljoprivredu entiteta. Ali dok god je redovna plata onima koji ne rade, dok nema srama i stida, dok nema struke i nauke, i dok nema mehanizma odgvornosti, dok su revizije tu proforme, čisto da bi stranicma rekli u nekim analizama da to rade... Nema napretka.