Šta pokazuju brojevi s terena: Bruceloza i salmoneloza se "vraćaju" u ista naselja

Praćenje zoonoza u Zeničko-dobojskom kantonu pokazuje da je javno zdravlje na udaru stalnih, ponavljajućih žarišta bruceloze, salmoneloze peradi i rastućih rizika vezanih za domaće i divlje svinje i pčelarstvo, objavio je Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u svom Godišnjem izvještaju.

Bruceloza se u sve tri godine izvještajnog perioda (2023.–2025.) ponavlja kod ovaca, koza i goveda, što je, kako navode, jasan znak endemske prisutnosti bolesti, a ne sporadičnih izbijanja.

Najčešće se javlja u istim ili susjednim naseljima (Mutnica, Šerići, Smajići/Janjiči kod Zenice, Tršće, Kučići, Donja Slapnica kod Kaknja, Stupni Do i Budoželje kod Vareša, Radunja kod Tešnja, Mustajbašići i Potkleče kod Zavidovića), što ukazuje na trajne rezerve infekcije unutar stada i njihovog neposrednog okruženja.

• Bruceloza ovaca: 62 pozitivne životinje u periodu 2023–2025, uz rast broja slučajeva u 2024. godini.
• Bruceloza koza: 31 pozitivna životinja, sa jasno ucrtanim "džepovima" rizika u Zavidovićima, Visokom, Zenici i okolnim selima.
• Bruceloza goveda: 23 potvrđena slučaja, mahom na manjim porodičnim imanjima, gdje je promet životinja slabije kontrolisan.

Zabilježeno je i poklapanje zoonoza kod ljudi i životinja: u Tešnju i Zenici 2023. godine po 7 slučajeva bruceloze kod ljudi i po 14 slučajeva kod životinja, što potvrđuje aktivna zajednička žarišta na relaciji farma–domaćinstvo–tržnica.

Bruceloza stalna prijetnja u BiH: ZDK među najpogođenijim područjima

"Ovakav odnos broja oboljelih pokazuje da bruceloza nije samo veterinarski, nego i ozbiljan javnozdravstveni problem, naročito u sredinama sa raširenim uzgojem malih preživara i upotrebom nepasterizovanog mlijeka", navode iz INZ-a.

Salmoneloza peradi

Statistički dominantna bolest izvještajnog perioda je salmoneloza peradi jer se javlja u velikim klasterima na komercijalnim farmama, sa desetinama hiljada pozitivnih jedinki u jednoj epizootiji. U 2023. godini evidentirano je 199.809 pozitivnih jedinki, a u 2025. godini 53.738.

Najveće opterećenje bilježe Tešanj, Kakanj, Visoko i Usora, gdje pojedine farme brojlera i bilježe po nekoliko desetina hiljada pozitivnih ptica u jednom događaju. U strukturi po tipu životinja, brojleri nose ubjedljivo najveći broj pozitivnih jedinki, što jasno veže rizik za intenzivnu industrijsku proizvodnju.

Korištena stelja smanjuje rizik od salmonele u proizvodnji brojlera?

"Ovako visoke brojke mijenjaju sliku ukupnog nadzora: godine bez većih salmoneloznih epizootija izgledaju 'mirno', iako bruceloza, trihineloza i bolesti pčela u pozadini i dalje pokazuju stabilne, ali zabrinjavajuće trendove", ocjenjuju iz Instituta.

Trihineloza i afrička svinjska kuga

Divlje svinje izrastaju u ključni rezervoar za dvije visokorizične bolesti – trihinelozu i afričku svinjsku kugu (ASK), sa direktnim posljedicama na lovišta, domaće svinje i sigurnost mesa u prometu.

U periodu 2023.–2025. registrirano je 15 slučajeva trihineloze (divlja i domaća svinja), pri čemu se žarišta ponavljaju u Olovu, Varešu, Zenici i Zavidovićima. Trihineloza se uočava kao tipična "bolest lovišta", s pozitivnim nalazima kod divljih svinja u Matijevićima, Dabravinama, Zvijezdi, Solun Gajevima, Doglodima, Orloviku i drugim lokacijama.

Afrička svinjska kuga prvi put je potvrđena 2025. godine u Zavidovićima (Klek) sa devet pozitivnih divljih svinja, što je signal za pojačani nadzor i definisanje zona ograničenja kretanja svinja.

Analiza naglašava da se bez kontinuiranog lovno–veterinarskog nadzora, laboratorijske kontrole mesa i stroge primjene propisa o pregledu divljači rizik lako prenosi na domaće svinje i kućanstva koja konzumiraju meso iz neformalnih kanala.

Bolesti pčela

Pčelarstvo je u izvještaju prepoznato kao sektor sa stalnim ponavljanjem žarišta američke gnjiloće pčela i povremenom pojavom nozemoze, uz značajne ekonomske i ekološke posljedice. Ukupno je registrovano 116 slučajeva američke gnjiloće u posljednje tri godine, pri čemu se bolest svake godine vraća u iste ili susjedne pčelinjake u Zavidovićima, Zenici, Varešu, Kaknju, Brezi, Žepču i Usori.

"Američka gnjiloća pokazuje obrazac 'upornog povratka', što ukazuje na neujednačenu primjenu biosigurnosnih mjera, nedovoljnu dezinfekciju saća i opreme, te razmjenu kontaminiranog materijala među pčelarima", stoji u Izvještaju.

Nozemoza je 2025. godine potvrđena u Varešu (Pruga), što se veže za klimatski stres, lošu ventilaciju, vlagu i opću slabost zajednica.

Digitalna karta zoonoza

Iz INZ-a ističu i kako je jedan od najvažnijih iskoraka izvještaja uvođenje Google My Maps GIS rješenja, koje sve prijavljene slučajeve zoonoza pretvara u interaktivnu digitalnu mapu, sa preciznim koordinatama, vrste životinje, brojem pozitivnih jedinki i vremenom pojave.

Kompletan Godišnji izvještaj zoonoze i druge zarazne bolesti domaćih životinja na području ZDK dostupan je ovdje.

Podaci su organizovani po slojevima (zoonoze 2023., 2024., 2025. i "ZDK granica"), što omogućava da se za svaku godinu zasebno uključi ili isključi prikaz bolesti, kao i da se vizuelno prate trendovi pojave žarišta.

Kartiranje žarišta otkriva da Visoko, Tešanj, Zavidovići i Kakanj imaju najviši ukupni broj pozitivnih životinja, prvenstveno zbog peradarske i stočarske proizvodnje, ali i pčelarstva.