Sanitarna košnja livada - kada i kako se obavlja?

Sanitarna košnja livada na kojima pase stoka odnosi se na redovno održavanje i uklanjanje prekomjernog rasta trave ili drugih neželjenih biljaka, kako bi se osigurala optimalna kvaliteta ispaše za stoku i očuvala bioraznolikost. 

Ova praksa pomaže u sprječavanju zarastanja livada, osigurava zdravlje i hranjivu vrijednost vegetacije te smanjuje rizik od širenja bolesti i štetočina. Ako je do sada niste napravili, krajnji je rok. 

Kada se obavlja sanitarna košnja?

Obično se provodi nekoliko puta godišnje. 

Kada stoka završi s prvom ispašom, na livadi mogu ostati područja gdje je ostalo dijelova s višom travom. Tada se obavlja košnja kako bi se izjednačila visina. 

Krajem sezone ispaše, obično u kasnu jesen, kako bi se uklonila visoka ili suha trava. Ona se uklanja jer može postati mjesto gdje će se nakupljati bolesti, štetočine ili sklonište za krpelje.

Prije nego biljke procvjetaju i puste sjeme, što je važno za sprječavanje širenja invazivnih ili nepoželjnih vrsta koje mogu preuzeti livadu.

Čime i kako se obavlja?

Najčešće se koriste traktorske kosilice za veće površine. Ručne se mogu koristiti na manjim područjima ili onima s neravnim terenom.

Visina na koju se kosi ovisi o vrsti trave, ali se obično ostavlja dovoljno, oko 5–10 cm, ovisno o dobu godine, kako bi trava imala dovoljno energije za ponovni rast i regeneraciju. U kasnu jesen ju treba ostaviti nešto višom kako bi bila zaštićena od hladnoće i mraza, dakle oko 10 cm. Prekratka košnja može izložiti tlo i korijenje oštećenjima tokom zime.

Otkos se može ostaviti na livadi da se osuši i koristi kao sijeno, ili se uklanja kako bi se smanjilo nakupljanje organskog materijala i spriječilo gušenje preostale trave.

Važno je kositi po suhom vremenu kako bi se izbjeglo gaženje i oštećenje vegetacije. Ako je tlo previše vlažno, može doći do zbijanja, što smanjuje njegovu plodnost i zdravlje.

Pripazite, ako temperature već padaju ispod 5°C, trava neće imati dovoljno vremena za regeneraciju prije zime. 

Radovi na pašnjacima: Šta je potrebno obaviti prije zime? Na vrijeme maknuti stoku

Jesen je dobro vrijeme za košnju ako želite spriječiti širenje invazivnih biljaka, ali treba biti oprezan da se ne prenesu sjemenke korova ako su već sazrele.

Gnojidba travnjaka 

Nakon košnje se može obaviti gnojidba kako bi potaknuli zdrav rast trave i obnavljanje tla te osigurali ključne hranjive tvari za biljke prije zime.

U jesenjoj gnojidbi koriste se NPK formulacije s manjim udjelom azota (N) jer previše ovog elementa može uzrokovati slabiji rast korijena te povećanim sadržajem fosfora (P) i kalija (K) koji poboljšavaju otpornost biljaka na hladnoću. Naime, kalij pomaže jačanju korijenja i poboljšava sposobnost biljaka da podnose stresne uvjete. Preporuka je koristiti formulacije NPK 8:26:26, 7:20:30 ili 7:30:20. Jesenske kiše unose fosfor i kalij u dublje slojeve tla. Okvirna količina ovih gnojiva je 300–500 kg/ha NPK.

Travnjaci se također mogu gnojiti zrelim stajskim gnojem, koji je izvrsno organsko gnojivo. Kruti stajnjak najbolje je primijeniti neposredno nakon zadnjeg napasivanja ili zadnjeg otkosa. On poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i snabdijeva travu potrebnim hranjivima. Prednost mu je što se tokom zime potpuno razgradi, pa nema kontaminacije prvog proljetnog otkosa. S druge strane, postoji rizik ispiranja nitratnog azota u tlo.