Tropske vrućine koje u kontinuitetu traju više dana u cijelom regionu, mogu biti veoma opasne za stoku. Stručnjaci upozoravaju da se stoci mora obezbijediti kvalitetna svježa voda, čist ventilisan vazduh i prilagođena hrana.
Agronom Momir Cvjetković preporučuje da se stoka za tov hrani ujutro i noću, kada su niže temperature. Prema njegovim riječima tovne svinje i junad su živahnije u noćnim i jutarnjim časovima, a prilikom velikih vrućina moguće je izbjegavanje hrane.
"Stoka za vrijeme dnevnih visokih temperatura miruje, pa ju je bolje i praktičnije hraniti noću. U svim objektima gdje boravi stoka neophodno je obezbijediti svježu pitku vodu, prirodnu ili vještačku ventilaciju vazduha i redovno izđubravanje, kako se ne bi stvarao amonijak", kaže Cvjetković.
Stoka se ne smije izlagati duže vremena visokim temperaturama i jakom suncu, pogotovo goveda, jer im prijeti velika opasnost od toplotnog stresa.
Prvi mogući vidljivi simptomi toplotnog stresa su slabija konzumacija hrane, veće potrebe za pitkom vodom, te opadanje proizvodnje mlijeka i slabiji prirast.
Ekstremno visoke temperature su pravi alarm za sve farmere koji se bave proizvodnjom mlijeka i koji na svojim gazdinstvima imaju visokoproduktivna mliječna grla.
"Ukoliko su loši uslovi u štalama, krave pri visokim temperaturama troše više energije, daju i do 30% manje mlijeka, te imaju lošiju reprodukciju. Uz visoke temperature preko 30ºC, povišenu relativnu vlažnost vazduha i nedovoljno provjetravanje, dolazi do pojave toplotnog udara kod goveda. Najizraženija pojava simptoma toplotnog stresa je u popodnevnim časovima i manifestuje se primjetnim otežanim disanjem i znojenjem, a javljaju se i drugi simptomi", kaže Cvjetković:
Jedna od mjera borbe protiv visokih temperatura je i držanje stoke u ispustu, ukoliko je to moguće. Ispust se praktikuje u govedarstvu , te kod uzgoja koza, ovaca i konja, a rjeđe u svinjogojstvu.
"Ispusti moraju imati dovoljno hladovine i svježu vodu. Dobro je i prije ispuštanja stoke osvježiti zemljište vodom, a ishranu preživara treba što većim dijelom preorijentisati na svježu zelenu masu", kaže Cvjetković.
Jovan Lepir, uzgajivač konja iz Brestovčine kod Gradiške kaže da je obezbijedio dovoljno prostora za ispust i kretanje lipicanaca.
"Obavio sam deratizaciju i dezinskeciju štalskog prostora i očistio ispuste. Praktikujem da konji svakodnevno kraće vrijeme galopiraju, kako bi bili u formi. Naravno najneophodnija je hladovina, svježa voda i kabasta hrana", kaže Lepir.
Visoke temperature najviše problema zadaju uzgajivačima brojlera i svinjogojcima, pa im stručnjaci savjetuju obavezno rashlađivanje limenih krovova i adaptiranu ishranu.
Stručnjaci apeluju i na oprez prilikom transporta žive stoke, pogotovo tovnih svinja.
"Ako su svinje zbijene u vozilu, a temperature visoke, dolazi do prekomjernog zagrijavanja krvi kod životinja. Za vrijeme visokih temperatura, kao ovih dana, svinje, a pogotovo tovne, treba prevoziti isključivo noću i ujutro", kaže agronom Momir Cvjetković.
Stručnjaci upozoravaju da dug sušni period bez kiše smanjuje i rezerve vode u prirodi, pa je ugrožena i divljač. Zato se apeluje na lovce da prekontrolišu rezerve vode, a na oprezu moraju biti i pčelari. Meteorolozi predviđaju da do kraja ovog mjeseca neće doći do obilnijih padavina, pa mjere prevencije zaštite stoke od toplotnih udara treba pojačavati iz dana u dan.
Foto: Pixabay/Pavlofox
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Strikano
prije 7 godina
Baćko je pravi expert, još samo da ga oženimo.