Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kontrola proizvodnosti
  • 02.01.2023. 12:00

Rekorderka je iz Prnjavora: Kolika je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi u BiH?

Šta je pokazala kontrola proizvodnosti mlijeka u ovoj godini?

Foto: Depositphotos/PhillipMinnis (ilustracija)
  • 431
  • 53
  • 0

U toku 2022. godine u kontroli proizvodnosti mlijeka u Republici Srpskoj, u registru Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, bilo je uključeno 86 farmera s područja 20 opština. Kontrolni asistenti sa terena već dostavljaju zaključene laktacije za ovu godinu i može se reći da je proizvodnja mlijeka po kravi mnogo veća od često licitiranih količina od dvije-tri hiljade.

Na obrađenih 219 laktacija u osam opština, štalski prosjek se kretao od 4.998 kg mlijeka u standardnoj laktaciji (305 dana) u Stanarima, do 8.361 kod jednog uzgajivača u Prnjavoru. Prema podacima sa EUROSTAT, prosječan proizvodnja mlijeka po kravi u EU dostigla je 7.682 kg u 2021. godini. U pojedinim stadima u Gradišci proizvodnja po kravi u standardnoj laktaciji prelazila je 9.500 litara mlijeka. Ipak rekorderka rase Holštajn dolazi iz Prnjavora i ta krava je proizvela 11.680 l mlijeka u laktaciji ove godine.  

Prnjavor najbolji 

Kontrola proizvodnosti mlijeka se sprovodi u saradnji Savjetodavne službe Republike Srpske, Veterinarsko-stočarskog centra Banja Luka i Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, u sljedećim opštinama: Banja Luka, Berkovići, Bijeljina, Derventa, Doboj, Donji Žabar, Gradiška, Kozarska Dubica, Krupa na Uni, Laktaši, Mrkonjić Grad, Nevesinje, Novi Grad, Pelagićevo, Petrovo, Prijedor, Prnjavor, Stanari, Šamac i Šipovo.

(Izvor: Udruženje poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS)

Posebno je interesantna dobra proizvodnja kod simentalca, koja je premašila cilj iz uzgojnog programa Udruženja koji je bio 5.800 litara. Kao što je i očekivano najveća proizvodnost mlijeka je kod rase holštajn i iznosi 7.599 kg mlijeka u standardnoj laktaciji. Slijedi simentalac sa 7.050 kg mlijeka, te norveško crveno goveče sa 6.974 kg mlijeka u standardnoj laktaciji. U kontroli proizvodnosti bio je jedan broj križanaca, kod kojih je prosječna proizvodnja bila 6.529 kg mlijeka u standardnoj laktaciji (15 grla). 

Prnjavor je gledajući i prosjek po opštinama najbolji, sa 7.286 kg mlijeka, a drugi je Mrkonjić Grad, u kojem je bilo manje farmi koje su u kontroli. 

Cilj je povećati proizvodnju

Sekretar Udruženja i ovlašćeno lice za sprovođenje uzgojnog programa, mr Aleksandar Marić, kaže kako su ovi rezultati dobri i kako vjeruje da će ova proizvodnja rasti.

"Naši članovi su već profesionalci u svom poslu. Zaista ulažemo dosta u obuke, unapređenje zdravlja i dobrobiti životinja i saradnju sa svim relevantnim partnerima. Za formiranje dobrog stada je ključna podrška Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS u cijelom ovom sistemu i naravno kroz druge mjere podrške, kao što su kapitalne investicije", rekao je on, dodavši kako se svakako ne smije zaboraviti podrška kompanija koje farme snabdijevaju hranivima i dodacima ishrani i njihovi inženjeri. Oni, takođe, koriste rezultate kontrole proizvodnosti u davanju savjeta po pitanju ishrane krava i normiranja obroka.

Bitna je i saradnja sa kućama koje rade distribuciju sjemena, jer bez kvalitetnog bikovskog sjemena teško bi imali ovakve rezultate. Marić navodi i kako vjeruju da će u narednom periodu imati potomke ovih rekorderki u testnim stanicama. Dodaje i da je u novom uzgojnom programu za period 2023. - 2026. godine predviđeno povećanje ciljne proizvodnje kod simentalca na 7.000 kg mlijeka u standardnoj laktaciji. 


Tagovi

Proizvodnja mlijeka Poljoprivreda Farmeri Udruženje mljekara RS Aleksandar Marić Laktacija


Autor

Miljan Erbez

Više [+]

Stručnjak iz oblasti stočarstva, s dugogodišnjim iskustvom u domaćim i međunarodnim projektima iz poljoprivrednog sektora. Osnovne studije završio na Poljoprivrednom fakultetu u Banjoj Luci, doktorske u Brnu (Češka Republika), postdoktorski u saradnji dva Norveška i Banjalučkim poljoprivrednim fakultetom. Autor više od 30 naučnih radova i šest knjiga iz oblasti proizvodnje mlijeka.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]