Razmjena mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH

Proizvođači mlijeka u Bosni i Hercegovini već mjesecima ukazuju na nezavidan položaj na domaćem tržištu. U posljednje vrijeme sve su češći medijski izvještaji i nerentabilnosti farmi, smanjenju kapaciteta pa čak i njihovom gašenju. 

Najveći problem, kako navode farmeri su niske otkupne cijene mlijeka, dok istovremeno rastu cijene osnovnih inputa ove proizvodnje, re neuvođenje plavog dizela. Poljoprivrednici u BiH su jedini u Evropi koji nemaju omogućen plavi dizel, što ih dovodi u nekonkurentan položaj. 

Ugroženo tržište?

U međuvremenu entitetske vlasti su poduzele određene korake, kada je riječ o cijeni mlijeka - da se zaustave negativni trendovi u ovom sektoru ili privremeno smire proizvođači? Federacija BiH je povećala premije, Republika Srpska je iz Kompenzacionog fonda unaprijedila redovnost isplate. Nivo BiH je ostao gluv kad je u pitanju uvođenje plavog dizela, naravno, o korištenju alata zaštite domaće proizvodnje se nije ni govorilo. Pokazalo se da je državnom nivou, bitnije oslobađanje od carina luksuznih roba - inicijativa za oslobađanje električnih auta od carina, nego pitanje šta ćemo jesti?

Nameće se pitanje jesu li proizvođači mlijeka u pravu? Da li je naše tržište stvarno ugroženo? 

Tabela 1: Uvoz i izvoz mlijeka 2019. - 2021.

Kada je riječ o količinama, podaci upućuju da BiH izvozi proizvode niskog stepena prerade. Tako je u 2021. godini u prosjeku jedan kilogram izvezenog mlijeka odnosno mliječnih prerađevina koštao 1,15 KM. Sa druge strane, vrijednost kilograma uvezenog mlijeka, odnosno mliječnih prerađevina, iznosila je skoro 3,30 KM.

Trend pada

Generalno, uvoz i izvoz imaju trend pada, iako je uvoz dominantan. Pokrivenost uvoza izvozom je u trogodišnjem periodu 57 posto. Vrijednost uvoza mlijeka i mliječnih prerađevina je skoro pa jednaka vrijednosti otkupljenog sirovog mlijeka.

U 2021. godini je u BiH proizvedeno oko 280 miliona litara mlijeka i sa prosječnom otkupnom cijenom od 0,62 KM/l plaćeno je 173 miliona KM. Vrijednost uvoza lani je bio viši od 174 miliona KM.

Ostaju otvorena pitanja zašto se smanjuje i uvoz i izvoz? Da li bh. proizvodi zamjenjuju one uvozne na policama domaćih marketa? Smanjuje li se broj stanovnika ili kupovna moć? Kako god, ostaje činjenica da država nije uradila ništa na zaštiti domaće proizvodnje, te da stanovništvo jedino samoinicijativno može birati domaće.