Pretraga tekstova
Iako je metan jedan od plinova koji izazivaju efekt staklenika, njegovim korištenjem se može osigurati električna energija i gorivo za pokretanje SUS motora. Kako se biometan dobiva u Argentini?
Plin metan (CH4) je vrlo opasan plin koji, zajedno sa drugim specifičnim plinovima, izaziva efekt staklenika. Smatra se da je snažniji od ugljik dioksida, jer u periodu od 5 godina ispušta i do 100 puta više toplinske energije u atmosferu od ugljik dioksida. Ovaj plin je vrlo korozivan, agresivan, i može izazvati brojne zdravstvene probleme kod ljudi i životinja. Po nekim procjenama, smatra se da čak 40% ukupne proizvodnje metana dolazi iz poljoprivrede, i to najvećim dijelom stočarstva, budući da ga najviše proizvode preživari u procesu prerade hrane (goveda, ovce, koze, bivoli, kamile).
Postoje brojni pokušaji da se njegova proizvodnja smanji, ili da se na neki način iskoristi i spriječi njegov gubitak i odlazak u atmosferu. Sa druge strane, u svijetu se smanjuju rezerve fosilnih goriva, te je nužno pronaći nove izvore energije. Tako, postoje brojna postrojenja koja spaljivanjem metana proizvedenog u velikim digestorima dobivaju električnu energiju, ili se koristi za pokretanje SUS motora, dok se u razvijenijem zemljama čak ide na to da se selekcijom dobiju takve rase koje će proizvoditi znatno manje količine ovog plina.
Istraživači INTA instituta (Argentinski nacionalni institut za poljoprivrednu tehnologiju) iz Buenos Airesa su primjenili malo drugačiji pristup, za neke prilično bizaran i kontroverzan. Naime, oni su osmislili posebnu vrstu ranaca, koji se montiraju na leđa kravama. U ovim rancima se nalaze rezervoari koji služe za skladištenje proizvedenog metana. Ovako proizveden metan se nakon pročišćavanja i kompresije može koristiti za grijajanje, kuhanje, pa čak i za pokretanje SUS motora.
Kako bi se plin izdvojio, rezervoari su sustavom cijevi promjera 2 mm direktno povezani sa želucom krava. Da bi se postavio cijeli sustav, životinjama se uvodi cijev u želudac (burag), uz davanje lokalne anestezije, kako životinja ne bi osjećala bol. Rana vrlo brzo zaraste, te životinja ne trpi bolove. Rezervoari su napravljeni od fleksibilne plastike, što je neophodno budući da se proizvodnjom plina povećava njihova zapremina. Masa ovog sustava koji se montira na leđa životinja je oko 500 grama, te ne predstavlja dodatan teret životinjama. Nakon hranjenja životinja, u buragu, a zatim i u rezervoarima sakuplja mješavinu plinova, te je neophodno obaviti pročišćavanje, kako bi se dobio 95% čist metan, visoke energetske vrijednosti.
Primjenom ovog sustava, dobivaju se velike količine obnovljivog izvora energije (biometana), dok se istovremeno vrši redukcija količine plinova staklenika koji odlaze u atmosferu. Za razliku od klasičnih sustava dobivanja i korištenja biometana iz digestora, ovaj sustav je efikasniji, posebice u zimskim mjesecima. Naime, u zimskim mjesecima digestori se moraju grijati na temperaturu 38-39°C, što svakako zahtijeva dodatne energetske troškove, dok u ovom sustavu toga nema, jer krava svojim metabolizmom osigurava ovu temperaturu tijela. Također, u ovom sustavu je manji utrošak rada, jer nije potreban veliki broj radnika koji bi punili i praznili digestore, već samo jedan koji će nahraniti grlo.
Proizvodnja metana u organizmu krava je velika, te postoji veliki potencijal za iskorištavanje ovog izvora energije. Dnevna proizvodnja metana je dovoljna za pokretanje automobila, ili za cjelodnevni rad frižidera. "Krava proizvodi 300 litara metana dnevno, što je dovoljno da frižider koji održava temperaturu između 4 i 6°C, može raditi cijeli dan", izjavio je Rikardo Bualo, jedan od istraživača na projektu.
Ovaj sustav je još uvek u fazi ispitivanja, i kao takav još uvijek ima samo eksperimentalnu primjenu. Iako ovaj sustav za sada nema široku, konvencionalnu primjenu, istraživači su optimisti. Pablo Sorondo, PR INTA instituta je izjavio: "Vjerujemo da će ova tehnologija omogućiti sakupljanje metana u širim razmjerima, a čak vidimo i buduće farme sa par ovakvih grla koja će osigurati energiju za cijelu farmu." Zahvaljujući ovom sustavu, životinje pored standardne proizvodnje (mlijeko i meso) daju još jedan iznimno važan proizvod - biometan.
Foto:intainforma.inta.gov.ar
Tagovi
Metan Argentina Poljoprivreda Stočarstvo Dobivanje biometana Obnovljivi izvori energije INTA Institut SUS motori Skaldištenje metana Goveda
Autor
Više [+]
Master inženjer poljoprivrede, zaljubljenik u prirodu i aktivan borac za zaštitu životne sredine.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Damir Senjan
prije 3 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+] procjeta 😂😂😂😂😂. Ako su mogli Adam i Eva što nibi mogli i mi prodavati turistima novi Hrvatski brend sa nazivom KOSTIM BADE smirisom ulja. Vedran će biti honorarno zaposlen na fiksnoj blagajni, da nemamo problem sa poreznom 🤔. Maja nek udara turistima Q ar-kod ako Vedran zabrlja oko naplate 😂😂😂😂😂.
Damir Senjan
prije 3 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+] hodanja, grebe po nogama i rukama ali to moramo počisti ali vragec još nije procvijetao. Na svakoj parceli jedan cvijetič, kao da me zeza a ja jedva čekam da polje bude u punom cvatu da vidim što sam to zasadio.
Damir Senjan
prije 3 dana
Syngentinom NK Neoma tu sam se ja dvoumio Syengeta Neoma ili Lidea , pa kod tebe to izgleda odlično. U mom kraju tko pasadio Neoma ni sličan tvome na Više [+] slici ili mome na polju. Imate bolje zemlje nego mi ovdje. Dobro da sam se ja predomislio pa uzeo Lidea od svih u okolici i okolnih sela bar za ovaj moj dio tvrde škrte ilovače, odlično izgleda kao da sam posadi šumu sa ogromnim listovima za pokriti pračni krevet. Hvala ti na infu Karolina i samo da nebude tuče poslije ovih užasnih vručina da bolje zaulji.
Karolina Rastija
prije 6 dana
Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu Damire, radi se o Syngentinom NK Neoma sjemenu
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Karolina Rastija Daj pitaj ja sam tek danas u svome primjetio da ima naznake kroz nekih 7 dana da bi pustio cvjetiče. Ja sam skoro na vrhu Bilogore Više [+] pa kod nas inače sve malo kasnije procvjeta. Jedan dio oko sorti znam Srednje rani, Srednje rani kasno dozrijevanje i Kasni sa kasnim dozrijevanjem. Ja udari baš ono što ovdje kod mene niko nema Lideino sjeme sa Srednje kasno dozrijevanje. Bilo je problema sa sjemenom svih kultura, sorte koje slabije imaju prinose koliko hočeš, a sa večim prinosima na kapaljku. Inače sam izabrao s bratom Aromatic Lidea ali stigao odgovor da to neče poslati jer staro sjeme upitna klijavost. Vidjet čemo što će biti samo da nebude kombajniranje za Božić ili novu godinu. Nama je teško ovdje izabrati sorte ili ti dođe prerano prinos nikakav, pa se bira malo da je kasnije i da se ostvare prinosi. Ali i zbog ovih velikih vručina pogotovo ako je suša, dolazi u obzir samo OSSK SJEME. Ostali hibridi ne ali ovo što vidim na slici DA za ovaj moj dio pa makar i kasnije malo dođe nekih mjesec dana u dozrijevanju.
Karolina Rastija
prije 1 tjedan
Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :) Cijeli je već procvao, jučer sam ga baš fotkala, objavit ću u novom postu. Ne znam koja je sorta točno, pitat ću muža :)
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić. Pa koja ti ovo sorta, meni nikako da procvate iako malo vegetacijski moj kraj kasni ali več je trebao pustiti neki cvijetić.