Procjena dnevne proizvodnje mlijeka u automatizovanim sistemima muže

Automatizovani/robotski sistemi za mužu (AMS) su sve češći na farma u Bosni i Hercegovini. Značajan napredak napravljen je u posljednjih sedam-osam godina, a broj ovakvih farmi već prelazi 20. Prema podacima Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, u BiH na trenutno 22 gazdinstva su instalirani ovakvi sistemi, od čega je 21 gazdinstvo u Republici Srpskoj, te jedno u Federaciji BiH.

Treba svakako naglasiti da na nekim od ovih gazdinstava ima i po tri robota za mužu. AMS sam generiše relevantne podatke o kvalitetu mlijeka, zdravlju krava, preživanju, efikasnosti ishrane, tj. posredno kvalitetu obroka i još mnogo toga. Često pruža informacije o prosjeku stada, pojedinačnim kravama i dalje do nivoa jedne četvrtine vimena. 

Unapređenje proizvodnje

Podaci koje robotski sistem skuplja su važni za uvid u stanje na gazdinstvu i donošenje odluka. Koriste ih dobavljači hranjiva i njihovi savjetodavci, organizatori uzgojno-selekcijskog rada, kontrolni asistenti, dobavljači sjemenih doza i veterinari. Stoga, njihova validnost i dobra procjena je od suštinskog značaja za unapređenje proizvodnje mlijeka.

U automatizovanim sistemima za mužu, postojeće metode procjene dnevne količine mlijeka zavise od prosječnih podataka za više muža ili dana. Najčešće je to prosjek od sedam dana. Ovakvo dobijeni i na kraju upotrebljeni podaci mogu dovesti do ograničenog razumijevanja pravih potreba krava i njenog ritma proizvodnje. To se opet dalje reflektuje na interpretaciju odgovora uzgajivača odnosno radnika u staji na akutne promjene u upravljanju ili potrebama za unos hranjivih materija, to jest na sastav obroka koji uzgajivač priprema za stado.

Takođe, treba naglasiti da postoje značajne razlike između proizvođača ovih sistema, kad je u pitanju procjena prosjeka, što otežava i određivanje mjesečne proizvodnje za potrebe kontrole proizvodnosti. Čak ni ICAR (Međunarodna organizacija za kontrolu proizvdosti) još uvijek nema u potpunosti usaglašen princip određivanja prosječne proizvodnje na robotima.

Razvijena metoda

S tim u vezi, grupa stručnjaka iz Kanade i Holandije je radila na razvoju metode procjene pune proizvodnje krave u toku 24 časa. U okviru istraživanja su razvili metod procjene dnevne proizvodnje mlijeka.

Osnova ove metode zasniva se na pretpostavci da kada se životinje ne muze u redovnim intervalima, što je svojstveno robotskim sistemima, ukupna proizvodnja mlijeka neće biti ravnomjerno raspoređen po danu kada intervali muže obuhvataju različite dane (dan= d, d1 i d2). S tim u vezi, primjer je situacija u kojoj životinja posjećuje AMS u 18:00h na dan 1 i ponovo u 02:00h na dan 2, sa proizvodnjom mlijeka od 16 kg pri drugoj muži. Do sada uobičajeno bi se proizvodnja mlijeka od druge muže pripisivala ukupnoj dnevnoj proizvodnji na d2. Međutim, poznavajući rad mliječne žlijezde (vimena) jasno je da se najveći dio lučenja tog mlijeka desio na d1.

Da bismo objasnili ovu distribuciju po danima, predlažemo da se koristi prosječna brzina lučenja mlijeka tokom tog intervala muže za procjenu količine mlijeka. Naime proizvodnja mlijeka od 16 kg u intervalu muže od osam sati rezultira prosječnom brzinom lučenja od 2 kg/h. Udio mlijeka koji se pripisuje d1 može se procijeniti množenjem prosječne stope lučenja mlijeka sa brojem časova od zadnje može u danu 1, do kraja tog dana tj. 6h.

Krave uskoro sele u najsavremeniju farmu - samo za robote dali milion maraka

Prema tome, procjena je da je između 18:00 h i 23:59h na d1 proizvedeno približno 12 kg mlijeka, a da je preostalih 4 kg proizvedeno u periodu između 00:00 i 02:00 h na d2. Ova metoda pretpostavlja konstantnu količinu sekrecije mlijeka unutar intervala između muža. 

Proizvodnosti po grlu

Vjerovatno je da je sekretorna aktivnost krivolinijsko povezana sa vremenom zbog različitih faktora, kao što je negativna povratna sprega zbog akumulacije mlijeka u mliječnim alveolama. Međutim, odlučeno je da se proizvedena količina unutar intervala posmatra linearno radi 
jednostavnosti i da se eliminiše potreba za procjenom dodatnih neidentifikovanih parametara modela.

Zaključak je da ovo svakako može biti jedan od modela procjene stvarne dnevne količine proizvedenog mlijeka. A s obzirom na to da je na AMS cijeli proces muže digitalizovan, dodatnim kodiranjem (postavljanjem zadatka u softveru) bi se moglo relativno lako doći do podataka o
proizvodnosti mlijeka po grlu koje predlaže ovaj model.