Tov mlađih životinja ima značajne prednosti u odnosu na starije životinje.
Ubrzani razvoj poljoprivredne i industrijske proizvodnje, prema riječima stručnjaka za stočarstvo Aleksandra Canića, doveo je do unapređenja u proizvodnji goveđeg mesa, a razvoju je pogodovala velika potražnja.
S obzirom na starost u kojoj životinje završavaju tov, razlikuju se dvije kategorije tovne junadi:
Za tov su, kako kaže, najpogodnije životinje velikog kapaciteta i intenziteta za porast (tovne rase goveda) koje veoma dobro koriste hranu i imaju visok dnevni prirast. Ova svojstva grla zavise od rase životinja, pola, starosti, kao i od kvaliteta i količine hrane za ishranu junadi. To znači da se za tov koriste tovne i kombinovane rase goveda. Tov mlađih životinja ima značajne prednosti u odnosu na starije.
"Mlađe životinje imaju intenzivniji porast, veći prirast tjelesne mase i koriste veću količinu hrane po jedinici tjelesne mase. Također, kod mlađih životinja odnos masnoće i mesa je dosta povoljniji nego kod starijih. Za tov su najpogodnija muška nekastrirana grla, jer imaju veći dnevni prirast uz manji utrošak hrane, u odnosu na kastriranu stariju junad", kaže Canić i dodaje da se u praksi pokazalo kako kastrirana grla imaju 15 do 20 posto niži prirast od ne kastriranih grla, dok je takođe konzumiranje hrane za 10 do 15 posto lošije.
Količina, kvalitet i sastav hrane je drugi važan uslov za uspješan i kvalitetan tov junadi. Najintenzivniji tov junadi ostvaruje se korištenjem koncentrovanih hraniva.
Postoje tri načina ishrane junadi u tovu: koncentrovani tip tova, polukoncentrovani i tov kabastim hranivima.
Smiješe koncentrata za tov junadi sadrže veliku količinu žitarica 60 do 70 posto, dok proteinski dio sa vitaminima sadrži 10 do 15 posto. Vrlo je bitno da junad hranjena samo koncentratom moraju dobiti u obrok jedan do 1,5 kilograma kvalitetnog sijena, jer ono djeluje na mikrofloru i varenje u buragu. Ishrana junadi isključivo koncentrovanom hranom je jednostavna i traje kratko, obezbjeđuje se dnevni prirast preko 1.000 g/dan.
"S druge strane ovakvom ishranom javljaju se drugi metabolički problemi kod junadi, poremećaj varenja u buragu, kisela indigestija i parakeratoza buraga. Produžavanjem ovakvog stanja može doći do još većih problema nekrobaciloza jetre - rumenitis. Ovi problemi se lako rješavaju uvođenjem sijena u obrok u količini od jedan do dva kilograma", kaže stručnjak za stočarstvo dodajući da se ovim načinom tova obezbjeđuje visok prirast junadi, intenzivan tov za kategoriju "baby beef" traje oko 12 mjeseci, junad imaju masu 420-450kg, a radman 55 do 60 posto.
Ovaj tip tova se sastoji od ishrane koncentrovanom i kabastom hranom. Ovdje se koriste normirane i ograničena količine koncentrata. Prirast junadi je nešto niži nego kod koncentrovanog i traje nešto duže. Kod ovog tipa tova koncentrati čine od 45 do 60 posto ukupnog obroka.
"Od kabastih hraniva pored koncentrata u obrok se mogu uključiti zelena lucerka, silaža kukuruza, kvalitetno sijeno lucerke ili kvalitetno livadsko sijeno", kaže savjetodavac i dodaje da se ovim načinom ishrane obezbjeđuje dobar dnevni prirast, a takođe se izbjegavaju metabolički problemi koji se javljaju kod čisto koncentrovanog načina tova.
Ovaj tip tova junadi zasniva se na ishrani sa velikom količinom kabaste hrane uz ograničenu i minimalnu količinu koncentrata. Upotreba koncentrata je znatno niža nego kod polukoncentrovanog tipa.
"Ovaj tip tova treba organizovati tamo gdje se može obezbijediti velika količina kvalitetne kabaste hrane, a pored toga treba imati na umu da je dnevni prirast znatno niži i tov traje duže nego kod koncentrovanog i polukoncentrovanog tipa. Time je i proizvodnja hrane skuplja pa rješenje treba tražiti u jeftinijim kabastim hranivima", kaže Canić i dodaje da se za ovakav tip tova koriste starija junad, sa dovoljno razvijenim trupom, koja mogu konzumirati veću količinu hrane. Minimalna početna težina grla kod ovog tipa tova je 200 do 250 kg.
Podsjetimo, preporuka je da telad imaju naviku konzumiranja kabaste i koncentrovane hrane, kako ne bi došlo do pojave takozvanog negativnog tova. Do ove pojave dolazi kada telad gladuju, jer poslije majčinog mlijeka nisu naviknuta na uzimanje čvrste hrane i tako gube na svojoj početnoj težini.
Kada poljoprivrednici nabavljaju tele, a pri tom nemaju dovoljno iskustva, dobro bi bilo posavjetovati se sa stručnim licem.
Tagovi
Autor