Postepeno zalučivanje pozitivno utiče na jagnjad, ali i rano ima svoje prednosti

Porast i razviće jagnjadi zavisi od pravilne ishrane i njege, posebno prvih šest mjeseci starosti. Jagnjad se poslije rođenja drže u odvojenim boksevima zajedno sa majkama, ukoliko je moguće do 10 dana, a najmanje četiri do pet dana. Poslije toga se, kako navodi stručnjak za stočarstvo Nebojša Brajović, ovce sa njima grupišu prema datumima jagnjenja i starosti jagnjadi. Ovce sa blizancima se po pravilu drže odvojeno od ostalih ovaca.

"Ishrana jagnjadi po rođenju započinje sisanjem majčinog mlijeka koje je bogato vitaminima A i B, zatim proteinima, mastima i drugim hranljivim materijama koje su značajne za pravilan razvoj jagnjadi. Prvi obrok kolostruma treba dati najkasnije u vremenu od 30 do 60 minuta poslije jagnjenja i obezbijediti češće dojenje. Pri uzrastu od sedam do 10 dana u obroke jagnjadi treba uključiti smijesu koncentrata sa 18 posto proteina i kvalitetno sijeno lucerke, deteline i otave", rekao je Brajović i dodao da ova hraniva treba davati najmanje 60 do 90 dana uzrasta do odbijanja od sise.

Ovakvim postupkom u pogledu ishrane i držanja, jagnjad su naviknuta na koncentrovanu i biljnu hranu, tako da se u starosti sa tri, a najkasnije sa četiri mjeseca zalučuju. Podsjetimo, nakon jagnjenja ovcama treba davati sijeno i silažu najboljeg kvaliteta, dok koncentrovana hraniva davati u količini od 250 do 300 grama za svako jagnje koje doji. 

Zalučivanje se vrši postepeno

Zalučivanje jagnjadi se vrši postepeno s tim što jagnjad namijenjena za priplod treba odbiti sa tri mjeseca.

"Odbijanje jagnjadi traje približno mjesec dana, kako bi se ona potpuno navikla na drugu hranu. Izvodi se tako što se jagnjadima smanjuje broj sisanja u toku dana. Prve sedmice broj sisanja se smanji od četiri puta na tri puta dnevno. Puste se da sisaju ujutru, u podne i uveče, a ostalo vrijeme se hrane koncentratom, sijenom ili se istjeruju na pašu", kaže savjetodavac za stočarstvo i dodaje da se druge sedmice ukida jutarnje sisanje, treće - podnevno, a četvrte - večernje, tako da se četvrte sedmice jagnjad potpuno zaluče.

Ovakva postepenost utiče pozitivno na jagnjad jer su primorana da uzimaju veće količine druge hrane, a ovce postepeno zasušuju.

Rano zalučivanje

U nastojanju da se ovčarska proizvodnja intenzivira primjenjuje se rano zalučivanje jagnjadi. Prednost ranog zalučenja, kako stručnjak kaže, se ogleda u dobijanju veće količine mlijeka u stadima ovaca koje se muzu, a ranije zasušivanje ovaca utiče na sticanje kondicije za ponovno parenje, skraćenje post partuma i povećanje intenziteta plodnosti.

"Praktična iskustva ukazuju da jagnjad ne treba zalučivati prije nego što dostignu masu od 12 kg, odnosno starost od najmanje mjesec dana uz prihranu koncentratima za zamjenu majčinog mlijeka", rekao je Brajović i dodao da se jagnjad kada dostignu masu od 20 kg hrane kao i sva ostala jagnjad za priplod ili tov.