Peradarstvo - najveći sektor za proizvodnju mesa?

Peradarstvo u BiH prema podacima OECD-a ima potencijal i veliku šansu da u okviru cjelokupne poljoprivredne proizvodnje postane najveći sektor za proizvodnju mesa do 2020. godine uz godišnji porast od 2,3%. Intenzivno se radi na rješavanju problema zabrane izvoza mesa peradi u EU, pojačane su kontrole uslova na farmama, vrše se konstantne edukacije farmera te se pružaju razne vrste pomoći kroz osiguravanje sredstava za unapređenje peradarske proizvodnje.

Upravo se jedna takva aktivnost sprovodi od strane USAID-a i švedske Vlade, dodjela grantova za poboljšanje konkurentnosti u sektoru peradarstva preko Projekta razvoja tržišne poljoprivrede (FARMA II)

Informativni sastanci

Kako bi se farmerima i zainteresovanim organizacijama predstavile mogućnosti i način apliciranja za dodjelu bespovratnih sredstava, organizovani su informativni sastanci u nekoliko gradova širom BiH, a koji su prepoznatljivi po peradarskoj proizvodnji.

Tešanj, Gračanica, Srbac i Visoko, gradovi su u kojima su održani informativni sastanci, a svim prisutnim su pružene potrebne informacije vezane za apliciranje i implementaciju Projekta. Pored direktnih proizvođača - farmera, interesovanje su iskazale i kompanije koje posluju u ovom sektoru, kao i predstavnici udruženja peradara.

Poziv ostaje otvoren do 29. maja, a prijave se šalju najkasnije do 16 sati pomenutog dana.

Bh peradarstvo u brojkama

Smatra se da BiH ima dovoljno kapaciteta za proizvodnju i preradu mesa peradi koja može zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta. U prosjeku, prema statistici, godišnja potrošnja iznosi od 14-16 kilograma mesa peradi po glavi stanovnika. U protekloj 2016. godini farmeri su proizveli oko 37 miliona utovljenih brojlera što je ekvivalent za oko 57,8 miliona kilograma.

Jasno se izdvajaju pojedine regije u BiH, prepoznatljive po peradarskoj proizvodnji zajedno sa vodećim kompanijama koje organiziraju tov, otkupljuju brojlere, vrše preradu i plasman na tržište u svježem obliku ili kao prerađevine. Upravo na tome principu su i sprovedeni informativni sastanci u gore pomenutim gradovima.

Ukoliko bi cijelu proizvodnju iz 2016. godine preveli u novčanu vrijednost, ona otprilike iznosi oko 158 miliona KM vrijednosti. Ono što je svakako za pohvalu je to da je izvoz jaja iznosio 4,4 miliona KM u odnosu na uvoz od 2,2 miliona KM.

Pred farmerima je još uvijek mnogo posla da usklade svoje uslove na farmama prema zahtjevima EU, stoga je ovo dobra prilika da se preko Projekta FARMA II identifikuju prioriteti i preko bespovratnih sredstava unaprijede uslovi i proizvodnja.

Foto: Pixabay/Chillsoffear