Za krmače mogu aplicirati uzgajivači s 10 suprasnih grla nazimica, dok je u ovačarstvu potrebno imati 50 grla, domaće sorte pramenke.
Izmijenjeni Pravilnik o podsticajima u Republici Srpskoj, koji se odnosi na ovčarstvo i svinjarstvo, način vođenja pomoćne matične evidencije, uvođenje novih proizvođača u sistem podsticaja, te mjere zaštite na farmama svinja i ovaca predstavljeni su derventskim uzgajivačima.
Iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva u vodoprivrede RS, istakli su da su proizvođači zainteresovani za novine, što pokazuje i broj koji dođe na savjetovanja. Viši stručni saradnik za stočarstvo, Radmila Cvijić, navela je da sve svinje i ovce moraju biti uredno evidentirane u veterinarskom informacionom sistemu.
"Predstavili smo koje obrasce i šta od evidencija trebaju da imaju uzgajivači na svojim farmama da bi mogli ući u sistem podsticaja, a govorili smo i o biosigurnosnim mjerama na farmama svinja, odnosno šta trebaju ispuniti mali proizvođači svinja i komercijalne farme svinja u pogledu sprječavanje širenja afričke svinjske kuge, koja na sreću do sada nije zadesila Derventu", kazala je Cvijićeva, dodajući da su proizvođači upoznati o dopuni Pravilnika, član 92., a koji govori o biosigurnosti na farmi svinja, odnosno o podršci za uvođenje tih mjera.
Govoreći o podsticaju, podsjetila je da se za krmače može aplicirati ukoliko imate 10 suprasnih grla nazimica, dok je u ovčarstvu potrebno imati 50 grla, domaće sorte pramenke.
"Smatram da su proizvođači dobrom mjerom zadovoljni podsticajima, a činjenica je da su izdvajanja kada su u pitanju ovce i svinje iz godine u godinu veća i značajnija. Ljudi su zaintersesovani da apliciraju, da ispune uslove i ostvare isti. Svi ti podsticaji pomažu našim proizvođačima da opstanu. O tome i govori broji ljudi koji dođe na naše predavanje. Mi smo govorili o uslovima kako da dođu do podsticaja, jer postoje minimumi koji se moraju ostvariti", navela je Cvijćeva, te dodala da promjene u pravilniku o podsticaja idu u korist poljoprivrednih proizvođača.
Suzana Simić iz Trstenaca oko 10 godina bavi se svinjogojstvom, kaže da svaka mjera koja se uvodi, a može poboljšati stanje na farmi je dobro došla.
"Predlažu se mreže na prozorima, korita sa dezinfekcijom, smanjen ulazak na farmu, sa čime nemam problema, jer samo jednog kupca imam i niko ne dolazi blizu svinja", ističe Simićeva, koja trenutno na farmi ima 15 svinja prasilica.
Godišnje proda oko 300 prasića i sve to ide za jednog kupca, ali cijena pada.
"Situacija je na našem terenu dobra, a trenutno je kod mene 10 KM po kilogramu. Može se opstati. Podsticajima sam zadovoljna, svi kažu može više, ali treba biti realan. Prije nismo imali ništa i opet smo radili. Samo neka je koliko toliko redovna isplata i dobro je", istakla je Suzana.
Podsticajima, ali i obukom koju im pruža Resor, a sve kako bi opstali zadovoljan je i Goran Kulaga.
"Na farmi u Trestencima imam 50 ovaca i zahvaljujući tom broju ostvarujem pravo na podsticaj. Po grlu imam godišnje 50 KM i zadovoljan sam", ističe Kulaga.
Dejan Stjepanović iz Polja više od dvije decenije je u svinjogojstvu, a na farmi ima oko 20 prasilica.
"Do sada nisam imao problema na farmi. Vodi se posebno računa o provođenju svih preventivnih mjera na sprečavanju pojave bolesti na farmi", kaže Dejan, dodajući da je svako predavanje značajno, kao i svaka podrška koja stiže iz gradskog i republičkog budžeta.
Naslovna fotografija: Selma Mujić/Slobodan Živanić
Fotoprilog
Tagovi
Autor