Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Put ka EU
  • 26.04.2024. 09:00

Op, op, opa: Šta bh. mljekarstvu donosi Evropa? Muk iz resora!

Zaboravite premije po litru mlijeka, računajte na modernizaciju, ulaganje i značajne finansije, ali i na papirologije "majko mila" te stroge kontrole.

Foto: AK grafika
  • 1.852
  • 208
  • 0

Usvajanja čitavog seta prava i obaveza iz zakonodavstva Evropske unije, naredna je faza procesa nakon što je Bosna i Hercegovina dobila "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora o pristupanju EU. Izmjene legislative neće zaobići ni sektor poljoprivrede, a naročito ne onaj strateški - mljekarski. Iz Delegacije EU u BiH, za Agroklub, navode kako će proces pristupanja pružiti priliku svim sektorima, uključujući i poljoprivredu, da se modernizuju, usvoje najbolje prakse, bolje zaštite tradicije, ali i unaprijede konkurentnost na međunarodnom planu.

No, šta kažu domaći proizvođači i šta nam savjetuju naši prvi evropski susjedi?

BiH na prekretnici

U procesu otvaranja pristupnih pregovora od zemlje kandidata očekuje da usvoji zajednička prava i obaveze koje obavezuju sve države članice EU. Cijeli korpus zakonodavstva poznat je pod francuskim izrazom "acquis communautaire" (acquis), odnosno pravna stečevina.

Od BiH očekuje cijeli niz rezultata koje je potrebno ostvariti, navde iz DEU (Foto: Europa.ba)

"Za potrebe pristupnih pregovora, pravnu stečevinu trenutno čini 35 poglavlja. Poljoprivreda i ruralni razvoj su Poglavlje 11, Sigurnost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike Poglavlje 12, a Ribarstvo i akvakultura Poglavlje 13.", pojašnjavaju iz Ureda specijalnog predstavnika EU, dodavši kako je ocjena usklađenosti BiH u ovim poglavljima sadržana u Mišljenju Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU za 2019. godinu i pratećem Analitičkom izvještaju.

Tu se, pored ostalog, navodi da ne postoji posebno ministarstvo poljoprivrede na državnom nivou, da FBiH nema agenciju za plaćanja, da prevladavaju male farme i usitnjenost parcela, kao i da država treba značajno unaprijediti svoje administrativne kapacitete, uskladiti službene kontrole, ojačati nadzor na ribolovnim aktivnostima...

Napominju da se od BiH očekuje cijeli niz rezultata koje je potrebno ostvariti: "Potrebni su i novi zakoni na nivou BiH, o zdravlju životinja i biljaka, službenoj kontroli."

Zaboravite premije po litru mlijeka

Bez dileme, farmeri u BiH izgubit će pravo na poticaje po jedinici/količini proizvodnje. "Direktna plaćanja sastavni su dio Zajedničke poljoprivredne politike Unije. U tom kontekstu, potrebno je da se Bosna i Hercegovina uskladi sa pravnom stečevinom. Između ostalih obaveza, ovo zahtijeva razdvajanje plaćanja od proizvodnje, odnosno proizvedene količine", jasno su poručili u odgovoru za Agroklub.

Farmeri analizirali stanje u mljekarstvu: Slijedi gašenje brojnih farmi?

Prema tumačenju domaćih i proizvođača mlijeka u susjednoj Hrvatskoj, EU zakonodavstvo "uništilo je male proizvođače", u BiH je, kako su i iz EU konstatirali većina takvih - malih farmera, što donekle opravdava strah mljekara od procesa koji slijede. Iz Delegacije 'pak poručuju kako evropsko zakonodavstvo osigurava veću održivost i rast poljoprivrednog sektora.

"EU također pruža značajnu finansijsku pomoć kako bi podržala zemlje pristupnice da uspješno vode proces pristupanja. Aktivnim uključivanjem u dijalog i korištenjem raspoloživih resursa, mali poljoprivrednici mogu igrati ulogu u oblikovanju budućnosti poljoprivrede u Bosni i Hercegovini u okviru EU", istaknuli su.

Mi smo pogriješili, vi nemojte

No, da proizvođači mlijeka imaju razloga za brigu, posebno mali, potvrdio je i predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda (SUHUH), Branko Kolak, pobliže to objasnivši kako nam "u dvorište dolazi oko 450 miliona stanovnika", odnosno uređenih i felksibilnih tržišta, sa dugogodišnjim potporama i svime onim što mi nemamo.

"To se nama dogodilo i onda smo izgubili 50 posto proizvodnje. Svi oni, koji su bili izloženi u nekom zaduženja i slično nisu se mogli nositi sa tom konkurencijom", napominje Kolak.

Predsjednik SUHUH-a, Branko Kolak (Foto: Krume Ivanovski)

Sektor će, kaže, biti znatno izmijenjen. Proizvođači u Hrvatskoj trenutno imaju cijenu mlijeka 45 - 47 eurocenti i zabranjeno premiranje po količini proizvodnje. "Ono što smo mi pogriješili, a vi nemojte, mi smo sustav premiranja ukinuli, a nismo našli adekvatnu zamjenu za onu godinu i po dana dok ne krenu strukturni fondovi. To se treba ispregovarati, ne smiju se ti sustavi ukidati, a da mu se ne nađe zamjena koja će nadoknaditi taj prihod kod ljudi", poručuje čelnik SUHUH, dodavši da do uspostave agencije za plaćanje i prvog konkursa prođu i godine, a farmeri ostaju bez novca.

"Oni će vas 'tjerati' u tom smjeru da premije izbacite, a fondovi neće krenuti dvije godine i mi smo tu izgubili 200 miliona litara mlijeka", kaže Kolak.

Zašto se potpore ne isplaćuju po toni ili kilogramu, već po hektaru, pisale su svojevremeno kolege u redakciji Agrokluba u Hrvatskoj. Tekst možete čitati ovdje

Pojašnjava da kroz strukturne fondove, zemlje članice, imaju sisteme dvostrukih potpora, jedna je po de minimisu (potpora male vrijednosti), druga po ABER-u (javna potpora). "Kad su u pitanju mliječne krave po de minimusu, to vam je 20.000 eura po gospodarstvu u EU. ABER daje znatno više do 200.000 eura, ali to su stvari u smislu vladanja pravila za dobrobit životinja", precizira, kazavši kako za ovaj drugi, određeni standardi na farmi moraju biti iznad prosjeka, te da su kontrole rigorzne.

"Na primjer ako imate krave na vezu, ne možete to ostvariti, zbog dobrobiti životinja, morate im dati tri kilograma slame na dan i takve slične stvari."

Iz ugla bh. proizvođača

Govoreći iz ugla proizvođača mlijeka u BiH, Mato Janjić, nekadašnji 'auslender' koji je godinama radio u sektoru stočarstva u Austriji, a potom se vratio u Posavinu i pokrenuo farmu muznih krava, kaže da će ulazak BiH u EU, ukoliko se ne poduzmu drastične mjere pomoći prema proizvođačima, značiti "propast domaćeg mljekarstva".

Između ostalog, kako kaže, evropska legislativa, indirektno je utjecala i na njegovu odluku da proizvodnju pokrene u BiH, a ne u Austriji. "Na proizvedene proizvode, tj. mlijeko, bikovi, junice i tako dalje nema poticaja. Ja mislim kad bi sada došli u EU da bi 70 posto proizvođača bacili sve", kaže Janjić pokazujući nam, "crno na bijelo" i podatke Poljoprivredne komore Donje Austrije (fotografija ispod) o tamošnjoj isplati poticaja za 2023. godinu.

Izvor: Poljoprivredna komora Donje Austrije

Usto, kako kaže, ukoliko je proizvođač u okviru programa 'ekološki prihvatljivog gospodarenja i gospodarenja biološke raznolikosti', plaća se dodatno za oranice i livade koje su pod biološkoj raznolikosti do 300 € (naravno se mora odreći krmnih kultura na tu površinu), ili leguminoze (djeteline, soje itd.) do 120 € dodatno po hektaru.

"Za njive ili livade otežanih uvjeta rada ide još do maksimalno 540 €, ali tu čovjek mora imati sreću odnosno 'nesreću' da mora raditi na takvom području, ko nema jedno ni drugo dobije samo ovu osnovu. Toliko o poticajima u Evropskoj uniji", kaže Mato.

Anketa AK - većina proizvođača u BiH smatra da će prilagođavanje EU zakonodavstvu značiti katastrofu!

No, dodaje da ima i "mnogo dobrih stvari" koje će nam donijeti EU, ali kada propisi zažive, poput uređenog sektora. Mešetarenja će biti sve manje, zdravstveno stanje goveda će biti na nivou, pa kao primjer navodi brucelozu koja je u Austriji potpuno iskorijenjena. Nada se i višim cijenama poljoprivrednog zemljišta, koje će onda otvoriti vrata farmerima u svim bankama.  

Papirologije je "majko mila"

Ni sa stajnjakom više neće moći „kako ti se prohtije“. Janjić se prisjeća austrijskih propisa gdje se za šest mjeseci mora imati kapacitet skladištenja stajnjaka. Ni to ne prolazi bez kontrola gdje se provjerava koliko je ono zaštićeno od propusta.

Ima i dobrih stvari u EU, kaže Janjić (Foto: Berin Idrizovski)

"Ako imaš betonsku jamu provjeravaju da li ona propušta da to odlazi vani", dodaje Janjić.

Evropski farmer iz susjedstva, Branko Kolak, kaže i kako se kruti stajnjak, mora pokrivati sa nekim vidom pokrova, dozvoljavaju i slamu, ili lagune moraju biti ceradama zatvorene, a mora se dodavati i tzv. zeolit. "Ja konkretno imam gnoj koji ima gore ceradu, taj dio oko nitratne direktive mora biti totalno uređen, zato će oni dati novce samo što farma koja dobije milion eura, mora 500.000 eura uložiti da zbrine stajnjak, a to je samo čuvanje ekoloških standarda, ništa ne povećava prihod. Sila je mjera. Papirologije je majko moja mila", kaže Kolak.

Također, svaku primjenu stajnjaka na njivi, kako pojašnjava, mora fotografisati i putem aplikacije dokaze o njegovom zbrinjavanju dostaviti Agenciji za plaćanje, koja provjerava je li sve urađeno u skladu za zakonom.

"Oni vam kažu mi to isto radimo u EU, ali oni to rade 50 godina, a vi morate za pet i onda ko vam je kriv što niste uspjeli, gubite pravo na potpore", dodaje.

Vlade u BiH bi, savjetuje, sada trebale davati što izdašniju podršku proizvođačima kako bi koliko-toliko bili spremni „da se tuku“, odnosno konkurentni na tržištu. Kad nestanu barijere, i kada "evropske kompanije donesu demokratiju, oni će srušiti cijenu mlijeka", smatra Kolak, dodavši da domaćima niko neće braniti da sami dižu svoju proizvodnju, samo je pitanje kako?!

Muk u ministarstvima

A, pitanje je i kako se entitetska ministarstva spremaju za pregovore? I ostalo je neodgovoreno do objave ovog teksta. Resornim ministarstvima u FBiH i RS upite smo poslali prije 20-tak dana. Budu li ovako hitri i prema evropskim standardima, nema brige, sve ćemo da stignemo!

Još dugo će se ovdje pjevušiti ona od Đorđa Balaševića: "Putuj Evropo, nemoj više čekati na nas. Ne pitaj mnogo, dospećeš i ti na 'rđav glas." A, ako vam je draža Dubioza Kolektiv onda se odjavljujemo uz stihove: "Volio bi' da sa vlasti sjašu kriminalci. Džaba kad će uzjahati briselski seljaci!"

Naslovna fotografija: Foto baza - Amira Skopljak/Depositphotos/Wirestock


Tagovi

Evropski propisi Usklađivanje zakona Sektor mljekarstva Proizvodnja mlijeka Izmjene zakona Delegacija EU u BiH Branko Kolak Mato Janjić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.


Partner

Agroklub d.o.o. BiH

Halilovići 10, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
e-mail: info@agroklub.ba web: https://www.agroklub.ba

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Stolisnik ili hajdučka trava i kantarion ili gospina trava, smatraju se jednim od najstarijih ljekovitih biljaka za ozdravljenje i dobro raspoloženje. 😊☀️❣️U Mostaru je vrijeme njihove berbe. 🌼💮
Cim#netaknutapriroda 🌿