Održivo stočarstvo u novoj eri - šta kaže globalno Udruženje u oblasti uzgoja i selekcije?

U periodu od 19. do 24. maja, u Sloveniji je održan 46. sastanak Međunarodne organizacije za kontrolu proizvodnosti – ICAR, ali i Generalna godišnja skupštine. A, tamo gdje su značajne teme, vrijedne pažnje naših čitalaca, tu je i predstavnik Agrokluba. 

"Održivo stočarstvo u novoj eri",naziv je konferencije na kojoj su se mogla čuti najnovija istraživanja i saznanja u ovoj oblasti. Podsjetimo, iz Bosne i Hercegovini jedini član ICAR-a je Udruženje poljoprivrednih proizvođača - Mljekari Republike Srpske, ispred kojeg su učešće na skupu uzeli sekretar mr Aleksandar Marić i dr Miljan Erbez, inače stručni saradnik u Udruženju (moja malenkost). Na Bled u Sloveniju stigli su i predstavnici velikog broja svjetskih kompanija koje se bave proizvodnjom tehnologija, genetike i sprovođenjem istraživanja u oblasti stočarstva. 

Šta je ICAR? ICAR je globalni dobavljač nezavisnih smjernica, standarda i sertifikata za identifikaciju, evidenciju i procjenu domaćih životinja. Ova nevladina organizacija ima preko 130 članova iz 55 zemalja, među kojima je i BiH od juna 2023. BiH predstavlja Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, kao jedina uzgajivačka organizacija u oblasti mljekarstva u BiH, čiji rad je usklađen i sa EU normama u ovoj oblasti. ICAR ima mrežu od 95 genomskih i laboratorija za kontrolu mlijeka. Finansira se iz prikupljenih članarina, te projekata i kroz izdavanje sertitikata.

Rano otkrivanje steonosti

Posebnu pažnju privukle su inovacije u oblasti ranog otkrivanja steonosti (od 28 dana) putem mlijeka, koji može ići paralelno sa kontrolom proizvodnosti mliječnosti, uz unapređenje određenih uslova. U narednom periodu i Mljekari RS će razmotriti uključivanje ovog modela u svoj rad.

Također, postoji interes i za model ranog otkrivanja ketoze, s obzirom da su u procesu stvaranja svog modela koji bi pomogao u njenom ranom otkrivanju kao i subauktne acidoze buraga.

Na Bledu je bilo riječi i o korišćenju vještačke inteligencije (AI) u procjeni vremena osjemenjavanja holštaj krava, odabiru roditeljskih parova, prednostima i manama u upotrebi robota u procesu kontrole proizvodnosti, strategijama održivog uzgoja, upotrebi MIR tehnologija u stočarstvu, upotrebi novih tehnologija u ocjeni fenotipa jednike i ocjeni trupa, genomici u stočarstvu, proizvodnji metana, korišćenju AI u oblasti identifikacije životinja, alatima za podršku i slično.

Saznali smo i da u Finskoj ima 1.328 robot farmi, odnosno 25% od ukupnog broja farmi, a na kojima se proizvede oko 52% mlijeka u toj zemlji. U Finskoj se radi B sistem kontrole proizvodnosti.

Zanimljiva istraživanja su bila prikazana iz oblasti kvaliteta sjemenskoh doza. Naime, u zavinosti od vrste uređaja ili načina procjene postotka pokretljivosti spermatozoida (mikroskop ili CASA), možemo dobiti i različit rezultat. Oni variraju od 31 pa do 47%. Interesantan je i značaj prenosa mlijeka u mjernom uređaju na kvalitet sljedećeg uzorka i poudanost uzorka. U istraživanju ovoga su posebno aktivno eksperti iz ATB Potsdam, Njemačka sa kojima su naši Mljekari uspostvaili kontakt. 

Protivljenje tzv. ekološkim agendama

Interesantna je bila tema oko sve negativnijeg predstavljanja stočarstva u Briselu. Naučnici iz Norveške i Španije, koji su je prezentovali, detaljno su opisali na koji način se određene grupacije bore da "naškode" stočarstvu.

Profesor Harlad Sverdrup tako navodi aktuelne inacijative koje se zalažu za smanenje populacije stoke nordijskim zemaljama rezultovale bi smanjenjem broja životinja i proizvodnje hrane za 80-90%.  "To bi pokosilo nordijsko stočarstvo i selo", navodi Sverdrup. Zaključak je da proizvođači i oni koji zastupaju stočarstvo moraju biti glasniji u Briselu i boriti se otvoreno protiv tzv. ekoloških agendi.

U komunikaciji sa Stanislavom Jašom, članom UO ICAR, predstavnici iz RS su dobili i preporuku za povezivanje data baze Udruženja sa bazama zemalja u okruženju, zbog povećanja populacije obuhvaćene uzgojnim programom.

BiH - zemlja čuda?

Među brojnim temama, razgovarano je i o sistemu obilježavanja. Posebno navode dobre primjer uvezvanja nacionalnih baza za kontrolu kretanja životinja u drugim državama. Naišli su na veliko čuđenje kada su opisivali rad Kancelarije za veterinarstvo BiH i njihovu nespremnost na dijeljenje podataka sa Udruženjem.

Zaključak je da se obilježavanje i kotrola kretanja mora uskladiti sa ICAR i EU normama, i da farmer mora sam da obilježava. Možda bi cijeli sistem obilježavanja trebalo prebaciti na udruženja, po uzoru na češki model. Zaista su bili negativni komentari kada smo sagovornike upoznali koliko košta obilježavanje u BiH. Skuplje je i do 40 puta nego u nekim EU državama. Složili smo se da je ovaj sistem neodrživ i glavni krivac zašto BiH ne može da izvozi crveno meso.

Posjeta slovenskim farmama

Posljednji dan ove konferencije bio je rezervisan za posjetu uzgajivačima u Sloveniji. Posjete su bile organizovane dvjema farmama koje uzgajaju Holštajn. U jednoj od njih, farmer u vezanom sistemu, drži 50-ak muznih grla i ima stajski prosjek preko 13.000 kg mlijeka/305 dana u standardnoj laktaciji. Druga, sa tri robota i oko 180 muznih grla i ima prosjek oko 10.500 kg mlijeka.

Cijena junica u Sloveniji se kreće oko 1.800 €. Međutim, još uvijek se junice i uvoze. Kad je u pitanju podrška, poljoprivrednici se žale na sve komplikovanije procedure podrške, koje često ne uvažavaju geografsko-klimatske i proizvodne uslove na terenu. 

Kako pozitivno ističu kratke lance snabdijevanja i mogućnost neposredne prodaje proizvoda obdaništima i osnovnim školama. Oba gazdinstva prodaju mlijeko na pragu. Iako je riječ o manjim količinama, opet znači. Prosječna cijena mlijeka je oko 0,44 €. 

Na kraju predstavnici Udruženja navode da su zaista ponosni što su imali priliku da upoznaju toliko svjetski priznatih stručnjaka iz oblasti stočarstva i što su uopšte dio te porodice. 

Naredna, 47. skupština ICAR biće održana u Anandu, u Indiji, na proljeće 2025. godine.