• Mangulice
  • 10.10.2021. 14:10

Od bijele mangulice najviše se traži slanina - sapunjara

Veoma su otporne i na bolesti, a mirnije su u odnosu na crne, manje arogantne, te je i to prednost uzgoja baš ove rase.

Foto: Facebook/Mangulica Kovilj
  • 144
  • 41
  • 0

Iako je stočarstvo bilo zastupljeno nekoliko generacija ranije u njegovoj porodici, dugo nije pokazivao interesovanje ka poljoprivredi. Međutim, nakon što je, sticajem drugih okolnosti, morao zaustaviti privatni posao, odlučio je da se posveti životu na selu u pravom smislu.

Vole močvarno područje

U svom domaćinstvu Sava Graorac iz Kovilja (u susjednoj Srbiji, op. ur.) zaokružio je čitav proces proizvodnje suhomesnatih delikatesa - od uzgoja svinja do same prerade. I to ne bilo kakvih, već bijelih, a njegova baka ih je uzgajala još '60-ih godina prošlog vijeka.

"Dunav je '65. bio veoma visok, što prija ovoj rasi. Držali su ih još nekoliko godina i zatim odustali od toga. A ja sam prije 12 odlučio da to obnovim jer su jednostavne za uzgoj. To su poludivlje svinje, a rit, ravnica im potpuno odgovara. Vole da budu tamo gdje je močvarno i ima dosta trave, a ovdje je upravo tako", objašnjava Graorac.

Povratak bijelih mangulica

Danas ima oko 200 grla, a čuva ih u velikoj bašti, na otvorenom. Kaže da je bitno samo da imaju blato, rit i to su optimalni uslovi. Snijeg i kišu lako podnose, te u toku zimskih mjeseci nije problem što su pod vedrim nebom.

"To je mađarska rasa, skoro cijele su bijele, samo su im njuška, papci i vrh repa crni. Kuštrave su, kao ovce. Teško podnose toplotu i vrućinu, ovog ljeta smo morali više da ih prskamo vodom. Dva puta dnevno - i ujutru i uveče, zbog tropskih temperatura. Lakše im je u toku zime i kada je minus 15, nego na plus 40."

Hrane, vode i dosta blata

Veoma su otporne i na bolesti, kaže, a mirnije su u odnosu na crne, manje arogantne, te je i to prednost uzgoja baš ove rase. Ne napadaju se i ne ujedaju međusobno, što omogućava čoporativan uzgoj.

"Moraju da budu zagrađene svakako, ali mogu biti jedne pored drugih. Veće su na jednoj gomili, manje na drugoj, na trećoj prasići koji su se odbili od krmača, a one su posebno. Imam nekoliko punktova za smještaj", navodi Graorac.

Potrebno je samo da imaju pojilice, hranilice, dosta blata, a kako kaže naš sagovornik, svaka jede kad poželi - dva puta dnevno im dostavlja hranu koja stoji u hranilicama, ukupno za jedan dan "ode" oko 500 kg.

Na izdvojenom mjestu prasići koji su se odbili od krmača

"Dio sam proizvodim, poput kukuruza, ječma i soje, ostalo nabavljam. Žitarice su im glavna hrana, ali vole da jedu raznovrsno. I travu i mrkvu. Jednom sedmično sigurno dovezem punu prikolicu mrkve koju pojedu."

Prerada mesa od 100 grla godišnje

Od drugih svinja razlikuje ih to što se duže hrane prije klanja, otprilike godinu i po dana do dvije. Dostižu oko 150 kg u tom periodu.

"Čim se nešto brzo hrani i svinja se naduva, to nije dobro. Mi ih hranimo duže i dobijemo pravi kvalitet. One imaju taj pozitivan holesterol, meso im je veoma masno, što ih svakako izdvaja", napominje ovaj stočar.

Na godišnjem nivou zakolje oko 100 grla, a sve ide u preradu. Zapravo ih na klanje nosi u klanicu, odakle ih vraća u polutkama i prerađuje u suhomesnate proizvode. Prije mjesec dana počeo je sa klanjem, otprilike tri u toku jedne nedjelje, a prve na listi proizvoda koje pravi su kobasice.

"Čim zahladi, ja počnem. Sada je idealno vrijeme. Prvo pravim kobasice i odvaja se slanina. Stavlja se u salamuru, tope se čvarci. Njihov vrat je fantastičan za roštilj, a od njih se dobija i veoma kvalitetan kulen. Kada uzmete parče mesa bijelih mangulica i stavite da se ispeče, kako stavite, tako i izvadite, ne smanji se uopšte."

Prvi kuleni ove godine

S obzirom na to da je vrlo masno, prilikom pripreme kulena odvaja žilice kako bi mogao dobro da sazrije i ne užegne.

Prilikom pripreme kulena odvaja žilice

"Već imam prve kulene ove godine. Imam pušnicu, nadimim, stavim u komoru i on sazrijeva. Ovi koje sam pravio u septembru, biće spremni za trpezu oko Nove godine", navodi naš sagovornik.

Kupci najviše traže slaninu i to bijelu sapunjaru, a zatim i prošaranu. A ono što ne iskoristi za pripremu tog proizvoda, odvaja za čvarke. Tu su i šunke, namazi, suhi vrat, mast, a sve prodaje na pijaci, mnogobrojnim gastronomskim manifestacijama, kao i na kućnom pragu. 


Tagovi

Bijela mangulica Prerada mesa Kulen Slanina sapunjara


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema spoznajama odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne znanosti ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korijenima svakog čovjeka na planetu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Voćarska je industrija pred velikim izazovima. Nedostatak valjanih lokaliteta, klimatske promjene, neprimjeren sadni materijal, nedovoljno znanja, samo su neki od problema s kojima se susreću današnji voćari. Puno smo ovih tema "pretresli"... Više [+]