Nova studija pokazala: Zagađenje nitratom najviše povezano s uzgojem svinja?

Europska komisija 2017. godine tužila je Njemačku zbog prekomjernog nivoa nitrata u podzemnim vodama, a nova je studija njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (DIW) otkrila da je to povećanje povezano s poljoprivredom, odnosno tovom životinja.

Nivoi nitrata niži su u šumskim i travnjačkim područjima, a značajno veće vrijednosti zabilježene su u poljoprivrednim sredinama u kojima je prosjek nivoa ovih hemijskih jedinjenja oko 28%, u odnosu na nacionalni prosjek od samo 18%. U nekim područjima rezultati istraživanja su bili zastrašujući jer je koncentracija onečišćenja premašila do sedam puta dozvoljenu maksimalnu vrijednost koja iznosi 50 mg/l.

Toksini u hrani: EFSA smanjila preporučena ograničenja za dioksin

U Njemačkoj se rasprava o ovoj činjenici sve više zahuktava jer poljoprivrednici smatraju kako vlada šalje vrijednosti samo iz njihovog sektora. Pored toga, kako piše euractiv, imaju saznanja kako se neke članice Europske unije ne pridržavaju pravila i prijavljuju niže nivoe nitrata izmjerene u šumama.

Za sve je kriva svinja?!

Prema istraživanju DIW-a oko 50% azotnih jedinjenja koji se nalaze u tlu pripisuju se ovom sektoru. Osim toga, lokalni uslovi poput brzine protoka vode i svojstva tla takođe uzrokuju povećan nivo nitrata na određenim mjestima.

Najviša koncentracija ovog jedinjenja pokazala se u saveznim državama koje tove svinje. Đubrivo koje se koristi u uzgoju žitarica za ishranu svinja, pretvara se u tlu u nitrat koji se zatim nakuplja u podzemnim i površinskim vodama. Prema nalazima istraživača, viša gustoća jedinjenja pokazala se kod veće populacije svinja dok je u ostalim sektorima stočarstva koncentracija bila na normalnom nivou.

Hoće li Europska komisija odustati od tužbe protiv Njemačke?

Iako je Njemačka značajno pooštrila propise o đubrenju, obnavljanje podzemnih voda odvija se jako sporo, a analize koje se sprovode konstatno stagniraju. Kako bi spriječili moguće novčane kazne, Ministarstvo poljoprivrede i okoliša posljednjih mjeseci radilo je na izmjeni uredbe o đubrenju koju su zatim predali Europskoj komisiji. Ako je ona potvrdi, nova stroža pravila na snagu bi mogla stupiti već početkom ljeta. Nakon toga će biti odlučeno hoće li postupak obustaviti ili ne.

Korištenje mulja u poljoprivredi ima štetne posljedice?

U posljednjih nekoliko godina ostale su države članice uspješno smanjile višak nitrata. Danska je, na primjer, smanjila višak azota za 37% između 1980. i 2007. nakon što je uvela stroža pravila i takozvani registar đubriva. I u Nizozemskoj je potražnja za azotnim đubrivima pala za približno polovinu između 1990. i 2012. godine, kada je uvedena gornja granica đubrenja.

"U svakom slučaju, smanjenje nitrata nije se dogodilo preko noći i drugim je zemljama trebalo 20 do 30 godina", zaključuje Greta Sundermann, jedna od autora studije DIW-a.