Pretraga tekstova
Smatra se da su upravo zemlje se velikom poljoprivrednom industrijom, kao što su Velika Britanija i Italija inzistirale na odbijanju prijedloga o smanjenju emisije metana
Poljoprivreda je u EU odgovorna za 40% emisije metana u atmosferu, a ovaj plin uglavnom proizvodi stoka. Metan ima kraći životni vijek, ali je mnogo snažniji staklenički plin od ugljikovog dioksida. U razdoblju od pet godina ispušta do 100 puta više topline u atmosferu nego ugljikov dioksid i čak 72 puta više u razdoblju od 20 godina. U atmosferi se pretvara u ozon, a kada se udahne, s vremenom oštećuje krvne žile i doprinosi bolestima srca.
Direktiva o gornjim granicama za onečišćujuće tvari (NEC direktiva) određuje limite za tvari koje se otpuštaju u zrak u svakoj od EU zemalja. U najnovijoj verziji direktive, koja trenutno prolazi kroz zakonodavni proces, Europska komisija po prvi je put odredila gornju granicu za plin metan.
Radni dokument pripremljen uoči sastanka ministara okoliša postavlja zahtjeve za smanjenje emisije metana za 30% do 2030. godine. No, prije nego NEC Direktiva može postati dio EU zakonodavstva i Parlament i Vijeće moraju se zajednički složiti i ostvariti konsenzus.
Na prošlotjednom sastanku nacionalne vlade nisu bile suglasne granicama emisija metana utvrđenih sa ciljem borbe protiv klimatskih promjena i zaštite zdravlja ljudi i prijedlog je za sada odbijen. Julie Girling članica Odbora za zaštitu okoliša izjavila je za EurActiv da je nije iznenadio potez. "To je ono što zemlje članice pojedinačno govore već mjesecima", rekla je. EU Odbor za zaštitu okoliša će glasovati o prijedlogu 15. do 16. srpnja, a plenarno glasovanje moglo bi se održati već u rujnu 2015. godine.
Kako kažu, navedeni prijedlog nije prošao zbog "zabrinutosti oko mogućih preklapanja s obvezama vezanim za ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova". Kritičari NEC Direktive tvrde da granice predstavljaju "dvostruku regulaciju". Naime, EU "paket" o klimi i energiji do 2030. godine zahtijeva smanjenje stakleničkih plinova za 40% do 2030. godine.
Smatra se da su upravo zemlje se velikom poljoprivrednom industrijom, kao što su Velika Britanija i Italija inzistirale na odbijanju ovoga prijedloga.
Dodatak Komisije o NEC Direktivi također ima za cilj smanjiti emisije amonijaka za 27% do 2030. Poljoprivreda je odgovoran za 95% emisija amonijaka, a u zemljama članicama postoji zabrinutost da će amonijak biti sljedeći na tapeti.
Foto: depositphotos.com/photography33
Tagovi
Metan Stočarstvo Europska unija Zaštita okoliša Emisija metana Amonijak Emisija amonijaka Europska komisija NEC Direktiva
Autorica
Više [+]
Marina je urednica na AgroKlubu, specijalizirana za AgroBaze. Diplomirani je magistar agronomije te volonter Francuske Alijanse Osijek i Emmaüs zajednice Francuska.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.