U vremenima kada se sve više pažnje posvećuje porijeklu hrane, otvara se nova prilika za proizvođače koji nisu u intenzivnoj proizvodnji – prodaja mlijeka s oznakom CLA.
Prodaja mlijeka sa CLA oznakom - mogla bi biti šansa za proizvođače koji nisu u intenzivnoj proizvodnji, jer je riječ o kiselini sadržanoj samo u mlijeku i mesu životinja koje su na paši i koje se ne hrane mnogo fermentiranom hranom, silažom i sjenažom! Na ovu zanimljivu ideju, došao je poljoprivredni ekspert, Dubravko Pocrnja, inspirisan razgovorom sa kolegom iz Walesa i potaknut sve većim interesom potrošača za zdravijom i autentičnijom hranom.
Kako nam je otkrio, dogovarali su projekat utvrđivanja razlike konjugirane linolne kiseline (CLA) u mlijeku i mesu životinja koje su držane na paši i onih koje su držane u konceptu intenzivnog farmskog uzgoja, a vođen iskustvom i naučnim radovima koje je pročitao na ovu temu.
S tim u vezi, navodi kako Peter W. Parodi, naučnik za hranu sa Dairy Researcha i Development Corporation u Victoriji, Australija, tvrdi da je "masnoća iz mlijeka najbogatiji izvor CLA."
"No, zanimljivost i kuriozitet je da čak i ako ste odlučili popiti nekoliko čaša punomasnog mlijeka svaki dan, vjerovatno nećete dobiti dovoljno CLA," ističe Pocrnja, pojasnivši da su ga promjene u ishrani stoke u posljednjih 50 godina uglavnom prirodno uklonile iz naše prehrane.
Larry D. Satter, Ph.D., mliječni naučnik na američkom Research Center u Madisonu, Wisconsin, nedavno je proveo istraživanje i uporedio količine CLA u mlijeku krava na pašnjacima u odnosu naspram onih hranjenih sijenom ili silažom i sježanom.
Kako organizirati ishranu goveda na paši - osnovne smjernice?
"Satter je otkrio da su krave s pašnjaka imale 500 posto više CLA u mlijeku, od ovih drugih. Također, produkcija mikroflore i bakterija unutar buraga zavisi o vrsti hrane kojom hranite vaše blago, a baš ta mikroflora je ključna u sintezi CLA", prenosi nam Pocrnja.
Riječ je o polinezasićenoj masnoj kiselini koja se nalazi u linoleinskoj kiselini, esencijalnoj masnoj kiselini koja se uglavnom nalazi u biljnim uljima. Linoleinska kiselina je najčešća Omega-6 masna kiselina, koja se nalazi u velikim količinama u biljnim uljima, ali i u raznim drugim namirnicama u manjim količinama.
Interes za CLA počeo je 80-ih, kada je Michael W. Pariza, profesor na Katedri za mikrobiologiju namirnica i toksikologiju na Univerzitetu Wisconsin, Madison, otkrio izoliranog agenta u prženim hamburgerima koji je smanjio učestalost raka kod miševa.
"Primarno je nalazimo u govedini, janjetini i mliječnim proizvodima. Sir je primarni izvor prehrambenih CLA. Njegova količina varira u različitim mliječnim proizvodima - sirevi, mlijeko, maslac, mlaćenica, kiselo vrhnje, sladoled i jogurt, u rasponu 0,55-24 mg/g mliječne masti, dok je prosječna količina CLA u mlijeku oko 10 mg/g mliječne masti, u goveđem mesu varira od 1,2-9,9 mg/g masti", kaže ovaj poljoprivredni ekspert, dodavši i da manje količine nalazimo u puretini (2,5 mg/g masti) i piletini (0,9 mg/g masti).
Također, masti iz kozjeg mlijeka prirodno su obogaćene konjugiranom linolnom kiselinom, povećavaju postotak lipoproteina i smanjuju triacilgliceride u krvi. Zanimljivo je i da koza može dnevno proizvesti 13 grama vitamina C, a proizvodnja se povećava kada je koza pod stresom. Treba reći i da ljudski organizam ne može sintetizirati ovaj vitalno važan vitamin.
Iz Kanade na djedovinu: "Čekalo nas je imanje s kućom i stajama"
Pocrnja pojašnjava i kako CLA smanjuje tjelesne masnoće povećanjem bazalnog metabolizma. Drugim riječima, pomaže tijelu u efikasnom pretvaranju hrane u energiju.
"CLA ne smanjuje ukupnu tjelesnu težinu, već može mijenjati tjelesni omjer masti u mišiće. Važno je imati na umu, međutim, da CLA nije čarobni lijek. On neće nadoknaditi loše prehrambene navike ili nedostatak fizičke aktivnosti", napominje Pocrnja.
Složeni metabolički procesi koji se aktiviraju kad ste fizički aktivni na najbolji način koriste i sve blagodati zdrave hrane koju jedete. Zato je boravak na selu izuzetno bitan, kaže Pocrnja, uz poruku: "podržite mala gazdinstva kupovinom recimo domaćeg mlijeka, ali otiđite i kad se radi i povedite djecu da od najranije dobi uspostave kontakt sa selom!"
Tagovi
Autorica
Miljan Erbez
prije 1 sat
Svaka čast Dubravko. Treba ovakvih priča više.