• Proizvodnja mlijeka
  • 25.02.2021. 10:00

Mlijeko od krava sa farme ili sa slobodne ispaše - koji je vaš izbor?

Preporuke da krave treba da budu na slobodnoj ispaši, pritisci o dobobiti životinja i potreba na tržištu za mlijekom gdje kupac želi da zna njegovo porijeklo rezultiralo je, za sada samo u nekim evropskim zemljama, zaokret u mljekarstvu.

Foto: Depositphotos/huggy1
  • 212
  • 108
  • 0

Savremeno mljekarstvo nastalo je na principu - kako smanjiti troškove ishrane, a pri tom tehnološkim, genetskim i selekcijskim radom po grlu postići maksimalnu proizvodnju mlijeka i takođe osigurati optimalne uvjete držanja i zdravstvenog stanja. Visoka proizvodnja i veliki napori nepobitno izazivaju stres kod životinja, što je kasnije i jedan od uzroka pojave određenih bolesti.

Granice u proizvodnji se kontinuirano pomjeraju. Borba na tržištu danas je rezultirala da na evropskim farmama imamo grla koja u jednoj laktaciji proizvode i preko 10.000 litara mlijeka. Ako je za nastanak jednog litra potrebno 500 litara krvi da procirkuliše kroz vime, onda možemo samo zamisliti o kojim naporima se radi tokom cijele laktacije.

Preporuke da krave treba da budu na slobodnoj ispaši, pritisci o dobobiti životinja i potreba na tržištu za proizvodom gdje kupac želi da zna njegovo porijeklo rezultiralo je, za sada samo u nekim evropskim zemljama, zaokret u mljekarstvu i pojave mlijeka sa pašnjaka.

Slobodna ispaša smanjuje troškove

U Velikoj Britaniji postoji, sada već brend u supermarketima pod nazivom: "Mlijeko krava koje skaču od sreće", a nastao je kao nužna potreba novog pravca u ovom sektoru. Konvencionalno proizvedeno na farmi, u mnogim zemljama nema rentabilnu otkupnu cijenu. Nedostatak povoljne cijene farmeri u Britaniji nadomjestili su prodajom skupljeg litra mlijeka, sa slobodne ispaše, od krava koje tokom godine minimalno 180 dana više od 6 sati dnevno provode na ispaši, slobodno se krećući.

Ono obiluje hranjivim materijama koje grla ispašom unose od raznih biljnih vrsta, aromatičnih i ljekovitih trava. Sa druge strane, ovakav princip proizvodnje smanjuje troškove veterinarskih usluga, procentualno opada rizik od pojava raznih bolesti, samim time je bez zaostataka antibiotika i raznih animalnih hormona.

Kako do većeg prinosa mlijeka kod muznih krava?!

Često se kod nas koristi izraz "prerađeno mlijeko" pod kojim se podrazumijeva da je pasterizovano i kao takvo termički obrađeno i pušteno u prodaju. Međutim jako bitna činjenica je da slobodna ispaša ne može parirati farmerskom uzgoju krava u pogledu količine, a sa druge strane za potrošača to i nije toliko bitno ako striktno traži mlijeko poznatog porijekla nastalo na principima organske poljoprivredne proizvodnje.

Kako mlijeko dobije oznaku sa pašnjaka ?

Za ovakav tip uzgoja, farmer mora da osigura znatne površine za ispašu i da očekuje manje proizvedenih količina. Međutim, u prodaji mlijeko sa pašnjaka ili livada dostiže i dvostruko veću cijenu koštanja. Šta je to što nam garantuje da je ono nastalo od životinja koje se isključivo hrane ispašom ?! 

U pitanju je certifikat koji izdaje ovlaštena certifikacijska kuća i koja kontinuirano tokom godine vrši monitoring ovakve proizvodnje mlijeka. Osnovni kriteriji koji moraju biti ispunjeni su:

  • Slobodna ispaša na pašnjacima;
  • Hrana/trava ne smije biti tretirana pesticidima niti vještačkim đubrivima;
  • Potpuna zabrana korištenja antibiotika. U izuzetnim slučajevima njihove upotrebe, krava se izuzima iz stada minimalno na godinu dana i
  • Ispaša tokom cijelog dana bez ograničenja na nekoliko sati

Ovakav model prihvatljiv je u državama sa uređenim sistemom, razvijenom sviješću proizvođača i potrošača o zdravim proizvodima i jakom kupovnom moći stanovništva.

Koliko je realno da se u Bosni i Hercegovini uskoro pojavi mlijeko isključivo nastalo ispašom krava sa livada, na policama supermarketa ostaje da se vidi.


Tagovi

Proizvodnja mlijeka Slobodna ispaša Laktacija Prerađeno mlijeko Proizvođači Potrošači Pašnjaci


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.