Mlijeko od krava sa farme ili sa slobodne ispaše - koji je vaš izbor?

Savremeno mljekarstvo nastalo je na principu - kako smanjiti troškove ishrane, a pri tom tehnološkim, genetskim i selekcijskim radom po grlu postići maksimalnu proizvodnju mlijeka i takođe osigurati optimalne uvjete držanja i zdravstvenog stanja. Visoka proizvodnja i veliki napori nepobitno izazivaju stres kod životinja, što je kasnije i jedan od uzroka pojave određenih bolesti.

Granice u proizvodnji se kontinuirano pomjeraju. Borba na tržištu danas je rezultirala da na evropskim farmama imamo grla koja u jednoj laktaciji proizvode i preko 10.000 litara mlijeka. Ako je za nastanak jednog litra potrebno 500 litara krvi da procirkuliše kroz vime, onda možemo samo zamisliti o kojim naporima se radi tokom cijele laktacije.

Preporuke da krave treba da budu na slobodnoj ispaši, pritisci o dobobiti životinja i potreba na tržištu za proizvodom gdje kupac želi da zna njegovo porijeklo rezultiralo je, za sada samo u nekim evropskim zemljama, zaokret u mljekarstvu i pojave mlijeka sa pašnjaka.

Slobodna ispaša smanjuje troškove

U Velikoj Britaniji postoji, sada već brend u supermarketima pod nazivom: "Mlijeko krava koje skaču od sreće", a nastao je kao nužna potreba novog pravca u ovom sektoru. Konvencionalno proizvedeno na farmi, u mnogim zemljama nema rentabilnu otkupnu cijenu. Nedostatak povoljne cijene farmeri u Britaniji nadomjestili su prodajom skupljeg litra mlijeka, sa slobodne ispaše, od krava koje tokom godine minimalno 180 dana više od 6 sati dnevno provode na ispaši, slobodno se krećući.

Ono obiluje hranjivim materijama koje grla ispašom unose od raznih biljnih vrsta, aromatičnih i ljekovitih trava. Sa druge strane, ovakav princip proizvodnje smanjuje troškove veterinarskih usluga, procentualno opada rizik od pojava raznih bolesti, samim time je bez zaostataka antibiotika i raznih animalnih hormona.

Kako do većeg prinosa mlijeka kod muznih krava?!

Često se kod nas koristi izraz "prerađeno mlijeko" pod kojim se podrazumijeva da je pasterizovano i kao takvo termički obrađeno i pušteno u prodaju. Međutim jako bitna činjenica je da slobodna ispaša ne može parirati farmerskom uzgoju krava u pogledu količine, a sa druge strane za potrošača to i nije toliko bitno ako striktno traži mlijeko poznatog porijekla nastalo na principima organske poljoprivredne proizvodnje.

Kako mlijeko dobije oznaku sa pašnjaka ?

Za ovakav tip uzgoja, farmer mora da osigura znatne površine za ispašu i da očekuje manje proizvedenih količina. Međutim, u prodaji mlijeko sa pašnjaka ili livada dostiže i dvostruko veću cijenu koštanja. Šta je to što nam garantuje da je ono nastalo od životinja koje se isključivo hrane ispašom ?! 

U pitanju je certifikat koji izdaje ovlaštena certifikacijska kuća i koja kontinuirano tokom godine vrši monitoring ovakve proizvodnje mlijeka. Osnovni kriteriji koji moraju biti ispunjeni su:

• Slobodna ispaša na pašnjacima;
• Hrana/trava ne smije biti tretirana pesticidima niti vještačkim đubrivima;
• Potpuna zabrana korištenja antibiotika. U izuzetnim slučajevima njihove upotrebe, krava se izuzima iz stada minimalno na godinu dana i
• Ispaša tokom cijelog dana bez ograničenja na nekoliko sati

Ovakav model prihvatljiv je u državama sa uređenim sistemom, razvijenom sviješću proizvođača i potrošača o zdravim proizvodima i jakom kupovnom moći stanovništva.

Koliko je realno da se u Bosni i Hercegovini uskoro pojavi mlijeko isključivo nastalo ispašom krava sa livada, na policama supermarketa ostaje da se vidi.