Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Objekti u govedarstvu
  • 16.11.2018. 08:00

Miljan Erbez: Goveda žive u neuslovnim objektima, a to donosi finansijske gubitke

Postoji veliki broj farmi koje su na evropskom prosjeku i bolje od toga. Na žalost, postoje i one na kojima je situacija veoma loša. Naišli smo na životinje fenomenalne genetike, ali klimatski uslovi u kojima su se nalazili, odnosno okruženje, bili su nezadovoljavajući, ističe dr Miljan Erbez, autor knjige "Objekti u govedarstvu".

Foto: Bigstockphoto
  • 1.433
  • 83
  • 0

Većina farmera u BiH ne posjeduje dovoljno znanja o uzgoju goveda i ne pridaju važnost uslovima u kojima njihove životinje žive, što za posljedicu ima finansijske gubitke!

Istraživanje koje je sprovedeno u proteklih par godina širom BiH pokazalo je da većina stočara svoja goveda drži u neuslovnim uslovima, što dovodi do lošije produktivnosti, bolesti životinja, slabe razvijenosti i samim tim finansijskih gubitaka na poljoprivrednim gazdinstvima.

Knjiga koja bi trebala pomoći stočarima

Kako bi podigli svijest stočara o ovom problemu, te im pomogli da povećaju produktivnost svojih životinja i samim tim uvećaju svoje finansije na poljoprivrednim gazdinstvima, u junu ove godine iz štampe je izašla knjiga pod nazivom: "Objekti u govedarstvu", čiji su autori dr Miljan Erbez iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te dr Božo Važić sa Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka i dr Tanja Trkulja sa Arhitektonsko-građevinski fakultet u Banjaluci. 

Knjiga na 318 strana i u preko 90 poglavlja i podpoglavlja razmatra, opisuje i daje savjete za različite aspekte vezane za smještaj goveda, ali i pomoćne objekte koji služe za skladištenje stajnjaka, hraniva, mlijeka i drugo. Knjiga nudi podatke iz aktuelnih istraživanja vezanih za dobrobit, etologiju i smještaj goveda.

Jedan od autora, dr Miljan Erbez, pojašnjava da je pisanju knjige prethodilo obimno istraživanje koje je obuhvatalo obilazak preko 200 staja u 10-ak država od čega je 140 bilo u BiH.

Detaljno istraživanje na farmama 

"Istraživanje je počelo 2013. godine i u njega su, pored mene, bili uključeni profesor Važić, te profesorica Biljana Rogić sa Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka uz pomoć dvojice profesora iz Norveške (Lars Erik Ruud i Knut Egil Bøe) i dvoje master studenata iz BiH– Vanja Jovović sa Poljoprivrednog fakulteta iz Istočnog Sarajeva i Aleksandar Marić sa Poljoprivrednog fakulteta iz Banjaluke. To je bilo istraživanje u pravom smislu te riječi, ne samo doći na imanje, pogledati staju, slikati je i to je to. Mi smo u svakom od tih objekata mjerili od 84 do 89 različitih parametara", prisjeća se dr Erbez.

Knjiga na 318 strana i u preko 90 poglavlja i podpoglavlja razmatra, opisuje i daje savjete za različite aspekte vezane za smještaj goveda, ali i pomoćne objekte koji služe za skladištenje stajnjaka, hraniva, mlijeka i drugo.

Ističe da su sa sobom nosili malu mobilnu labaratoriju te su u objektima mjerili ugljen dioksid, natrijum dioksid, sulfate i slično. Između ostalog, mjerili su da li ima amonijaka u različitim dijelovima staje, koliko ga ima na plafonu, a koliko na visini od metar i po, ili ispod metar i slično. Uzimali su mjere cijelog objekta, određivali kubaturu, mjerili površinu otvora bitnih za svjetlost i provjetravanje, ocjenjivali vrstu i kvalitet prostirke odnosno ležišta, tip smještaja, vrstu jasala. Istraživali su i prosječnu temperaturu u stajama, vlažnost vazduha, brzinu kretanja, odnosno strujanje vazduha unutar objekta, svjetlost i brojne druge stvari.

Knjiga na 318 strana razmatra, opisuje i daje savjete za različite aspekte vezane za smještaj goveda, ali i pomoćne objekte

"Na svakoj životinji smo ocjenjivali najmanje 40 parametara, pa tako između ostalog i da li ima nekih lezija odnosno rana, po nogama, grudima ili bilo kojem dijelu tijela, te kakav je stav životinja, zdravlje papaka, kondicija i niz drugih stvari", ističe dr Erbez.

Dodaje da su istraživanje radili u 18 opština širom BiH od, recimo, južnih dijelova kao što je Bileća gdje je tokom godine samo jedan mjesec hladan i životinje tada trebaju zaklon, dok preostalih 11 mogu biti vani, pa sve do sjevernog dijela BiH gdje su uslovi mnogo suroviji pa životinje veći dio godine provedu u staji.

Nezavidni rezultati - stočari neinformisani

Istraživanje je pokazalo nezavidne rezultate kada je u pitanju znanje kod mnogih farmera o uzgoju goveda i uopšteno dobrobiti njihovih životinja.

"To se uostalom vidi i na prosjecima proizvodnje mlijeka u EU i kod nas. Mislim da se ni sama struka i nauka kod nas dugo nije bavila ovom problematikom. Jedan od naših recezenata, profesor dr Emir Fejzić sa Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u Sarajevu kaže da 30 godina nije nešto ovako napisano na ovim prostorima. Nemamo mi mnogo ni stručnjaka na terenu koji dovoljno gledaju na pitanje smještaja i dobrobiti domaćih životinja", kaže dr Erbez.

Dodaje da naši farmeri smatraju da životinje mogu izdržati sve, pa tako i da žive u mraku, vlažnom prostoru, vodi i slično. Naš sagovornik ističe da krava, koja proizvodi 20 litara mlijeka dnevno, proturi 9000 kilograma krvi kroz srce da bi napravila sintezu tih 20 litara mlijeka. To je ogromna energija i potrebno joj je obezbjediti dobre uslove kako bi bila zdrava i kako bi mogla da proizvodi mlijeko.

"Postoji veliki broj farmi koje su na evropskom prosjeku i bolje od toga. Na žalost, postoje i one na kojima je situacija veoma loša. Naišli smo na životinje fenomenalne genetike, ali klimatski uslovi u kojima su se nalazili, odnosno okruženje, bili su nezadovoljavajući. Mrak, neočišćeni prozori, paučina u staji, sve to je jednostavno uticalo na to da grlo kapaciteta sedam do osam hiljada litara mlijeka godišnje, ustvari proizvodi samo 3000 litara. Vlasnik je, dakle, sam sebi oduzeo 5000 litara mlijeka godišnje po jednom grlu. Po sadašnjoj cijeni sa podsticajem on sebi odbija 4000 do 5000 KM svaki mjesec", ističe dr Erbez.

Krava, koja proizvodi 20 litara mlijeka dnevno, proturi 9000 kilograma krvi kroz srce da bi napravila sintezu tih 20 litara mlijeka. To je ogromna energija i potrebno joj je obezbjediti dobre uslove kako bi bila zdrava i kako bi mogla da proizvodi mlijeko.

Naravno tu treba uvažiti i segment ishrane, koji nisu u ovom istraživanju ispitivali. Dr Erbez dodaje da shvatanje dobrobiti životinja i njihovih potreba za normalnim životom još nije dovoljno razvijeno u BiH. 

Zdrava krava - zdrav čovjek

Naš sagovornik ističe da su krave artičkog porijekla i dobro podnose niske temperature. Krava u laktaciji, koja ima proizvodnju mlijeka 30 litara, tek na -30 C počinje da osjeća hladnoću. Krava u našim uslovima, kako pojašnjava dr Erbez, sa proizvodnjom od 15 do 20 litara tek nakon -20 C traži topliju prostoriju.

Naš sagovornik ističe da se kod nekih uzgajivača već probudila svijest, pa su objekte prilagodili svojim životinjama i sada na svojim farmama proizvode u prosjeku 8.500 litara mlijeka po grlu. Međutim, i dalje imamo one koji proizvode svega 3500 do 4000 litara mlijeka po grlu, iako je kapacitet njihovih muznih grla mnogo veći.

Dr Erbez ističe da su on i kolege upravo knjigom: „Objekti u govedarstvu“ željeli da probude svijest farmera o ovim problemima.

"Nama je cilj da poboljšamo život tih životinja jer ako one budu zdrave, vesele, sretne, imaćemo zdrav proizvod i samim tim će čovjek biti zdrav. Ne možemo od bolesnih životinja imati dobar proizvod", kaže dr Erbez.

Naši farmeri smatraju da životinje mogu izdržati sve, pa tako i da žive u mraku, vlažnom prostoru, vodi i slično

Dodaje da je većina tekstova u knjizi usmjerena na muzne krave jer je to najbitniji segment poljoprivredne proizvodnje u BiH, ali da su dio tekstova posvetili i držanju tovnih pasmina goveda.

Autori nude savjete kako povećati produktivnost i proizvodnju

Knjiga nudi niz savjeta kako povećati produktivnost i proizvodnju. Namijenjena je svima koji imaju interes da unaprijede proizvodnost svoga stada, te da uče kako bi mogli druge posavjetovati, ali i da pitanje smještaja stave među prve teme neophodne za unapređenje cjelokupnog govedarstva.

Farmeri tako, između ostalih, mogu naći i savjete o opremi koja se koristi u proizvodnju mlijeka, najčešće o muznim aparatima - šta i kako izabrati, zatim savjete o ishrani muznih krava i objektima za skladištenje hrane, te vrstama objekata, konkretnim dimenzijama koje se trebaju uobziriti za pojedine kategorije životinja, izboru materijala za izgradnju staja i pomoćnih objekata u stočarstvu, objektima za skladištenje hraniva i stajnjaka, mikroklimatskim uslovima koji trebaju da vladaju u stajama, dobrobiti i ponašanju goveda, poziciji staja u odnosu na strane svijeta, ali i propisima koji uređuju ovu oblast na entitetskom odnosno zajedničkom nivou i druge podatke od interesa za odgovarajući smještaj krava, njihovo dobro zdravlje i profit uzgajivača.

Poglavlje posvećeno klimatskim uslovima po regijama u BiH

Ono što je posebno zanimljivo jeste činjenica da je u knjizi cijelo jedno poglavlje posvećeno klimatskim uslovima u pojedinim regijama u BiH, te je dato objašnjenje kakvi objekti za goveda odgovaraju tim regijama.

Nama je cilj da poboljšamo život tih životinja jer ako one budu zdrave, vesele, sretne, imaćemo zdrav proizvod i samim tim će čovjek biti zdrav. Ne možemo od bolesnih životinja imati dobar proizvod, kaže dr Erbez.

Autori su uz pomoć stručnjaka prethodno napravili analizu mikroklimatskih i klimatskih uslova u 10-ak regiona u BiH. Koristili su podatke od hidrometeroloških zavoda RS i FBiH i dali uputstva farmerima kakvu štalu bi trebali napraviti u regiji u kojoj živi. Dr Erbez ističe da farmeri nisu ni svjesni koliko, na primjer, samo nedostatak svjetlosti može uticati na produktivnost muznih krava.

"Nedostatak svjetlosti utiče na 10 odsto proizvodnje. Postoje oni koji će reći, pa šta, moja krava daje 12 litara mlijeka i ako oduzmemo tih 10 odsto to je samo 1,20 litara. Međutim, ako pomnožimo 1,20 sa 305 dana to znači da se gubi oko 366 KM. Ako tome dodamo još deset krava to je onda 3660 KM. Ta brojka nije nimalo mala", pojašnjava dr Erbez. 

On dodaje da je istraživanje, koje su oni napravili, bilo osnova za oko osam naučnih radova, a njihova knjiga je verifikovana kao naučna knjiga od republičkog značaja. Projekat i sama knjiga podržani su i od Norveške vlade, a štampanje knjige od Udruženja poljoprivrednih proizvođača mljekara RS, preduzeća SANO i mljekare Pađeni. 

Za više informacija o knjizi možete se obratiti direktno autoru na: miljanerbez@gmail.com.


Tagovi

Objekti u govedarstvu Savjeti Muzne krave Kapacitet Farme u BiH Miljan Erbez


Autorica

Snježana Karić

Više [+]

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić