Miličić: Svaki izvezeni šleper jaja, prilika je za domaće proizvođače

Živinarstvo je izazovan, inspirativan i nikad dosadan posao, ali čovjek ne smije biti megaloman, kaže Predrag Miličić, potpredsjednik Organizacionog odbora 2. Međunarodnog kongresa peradarstva/živinarstva. Riječ je o skupu koji će za desetak dana u Sarajevu okupiti privrednike iz ovog sektora i to iz brojnih evropskih država.

Direktor kompanije Agreks d.o.o. iz Donjeg Žabara, koja je jedini izvoznik jaja za industrijsku preradu iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, sa zaokruženim sistemom proizvodnje, od njive do trpeze, podijelio je za Agroklub svoja očekivanja te jasno precizirao problematiku o kojoj će biti riječi na Kongresu.

Riješiti nesuglasice

Poznato je da je sektor živinarstva najuređeniji iz oblasti poljoprivrede u BiH. Međutim, sigurno ima i izazova sa kojima se najčešće susrećete kada je riječ o izvozu konzumnih i rasplodnih jaja, kao i jednodnevnih pilića. Možete li neke definirati?

Izazova ima na pretek. Svaki dan je neki novi izazov. Kroz naš rad u Koordinacionom odboru živinara Bosne i Hercegovine, u Zajednici živinara Republike Srpske, kroz Balkanski forum živinarstva koji smo napravili prije dvije godine, nastojimo da budemo aktivni učesnici tih događaja, odnosno pratioci i učesnici pregovaranja oko određenih barijera koje se isprečavaju na putu da naš posao pojednostavimo, ubrzamo i ono što je naravno smisao da pojeftinimo.

To će biti tema i ozbiljnih razgovora koje budemo vodili na Kongresu u Sarajevu, upravo u cilju pojednostavljivanja, prije svega graničnih barijera koji nam jako poskupljuju i otežavaju posao, ali samo odlučni, hrabri u uporni mogu u ovom poslu istrajati i uspjeti. Nas nije pokolebalo to što kamioni 5-6 sati, a nekad i više, čekaju samo da prođu veterinarsku kontrolu prilikom ulaska u EU, a bilo bi jednostavnije i isplativije da oni malo brže prolaze.

Naš angažman upravo se odnosi na pritiske na vlast iz naše zemlje da u komunikaciji sa drugim zemljama, rješavaju nesuglasice kad se pojave, da se smanjuju ta opterećenja, koliko god je moguće, kako bi protok roba bio što bolji i efikasniji.

Dolaze ozbiljni privrednici iz svijeta

Kao potpredsjednik Organizacionog odbora predstojećeg 2. Međunarodnog Kongresa peradarstva/živinarstva, kakva su Vaša razmišljanja, kakva je uloga ovakvih događaja u razvoju sektora?

Ideja je stara jedno tri godine i mi smo prije dvije godine u Banjoj Luci organizovali Prvi kongres. Željeli smo da kao najorganizovanija grupacija u zemlji napravimo događaj gdje ćemo da okupimo sve važne učesnike u ovoj našoj industriji, naučne radnike, predstavnike institucija i vlasti iz ove zemlje, da skrenemo pažnju na sebe, prezentujemo kapacitete i mogućnosti i koji su aktuelni problemi u branši i da zajedno uđemo u proces rješavanja. Veliki je broj značajnih firmi iz Bosne i Hercegovine koji su izvoznog karaktera, ali nije samo izvoz tema Kongresa, mi se želimo baviti rješavanjem svih problema na domaćem tržištu.

Mislim da ćemo Kongres još dodatno unaprijediti u Sarajevu, jer smo sada bogatiji iskustvom i značajno smo proširili broj ljudi koji nam dolazi iz više zemalja. Sada je to istinski, pravi međunarodni događaj.

Nama na Kongres koji organizujemo dolazi predstavnik Zajednice živinara Njemačke, kao industrijski najrazvijenije zemlje u EU, zatim grupa ozbiljnih privrednika iz Holandije i ambasador Holandije u BiH uz učešće svih naših najznačajnijih firmi kao organizatora, i svih naših kolega iz zemalja bivše Jugoslavije, kao i predstavnici Bugarske, Rumunije, Albanije, itd.

Ko stoji iza najvećeg skupa peradarstva u BiH?

Želimo da razgovaramo o trendovima, perspektivama, izazovima, našim mogućnostima i putevima kako da proširujemo naše poslove i da dodatno radimo povezivanja među poslovnim ljudima što je i svrha okupljanja koje ćemo imati od 14. do 16. maja u Sarajevu.

Neka svako radi svoj posao

Šta bi bila Vaša poruka javnosti, ali i donosiocima odluka, kada je riječ o važnosti podrške domaćem uzgoju i izvozu jaja i peradi?

Želimo da predstavimo način našeg rada, kvalitet proizvodnje i da podižemo svijest o potrošnji ovih proizvoda kao zdravih, jajeta kao izrazito nutritivno vrijednog proizvoda koji ima nevjerovatne pogodnosti kod konzumacije, tako isto i pilećeg mesa te prerađevina od pilećeg mesa. Po našim podacima, potrošnja i mesa i jaja je ispod nekog evropskog, odnosno regionalnog prosjeka. Naš je cilj i preporuka podizanje potrošnje i mesa i jaja po glavi stanovnika, što će stvarati preduslove za širenje naše industrije koju ne temeljimo samo na izvoznim tržištima, nego prije svega želimo kvalitetno da zadovoljimo potrebe domaćeg tržišta koje je uvijek na prvom mjestu.

Meso bez barijera! Kongres peradarstva u BiH dovodi evropske privrednike

Što se tiče poruke vlastima, ona je vrlo jasna: "Ljudi, radite svoj posao i bavite se poslom." Živimo u zemlji u kojoj se, čini mi se, previše energije troši na neke stvari koje su najmanje vezane za privredu. Ukoliko nam se privreda bude razvijala i bude jača, onda će se i sve drugo bolje razvijati i ljudi će biti srećniji.

Mi smo opsjednuti time da želimo da dižemo kapacitete, da razbijamo barijere, da naši zaposleni imaju bolje plate, da voze bolje automobile, da naši kamioni budu bolje opremljeni jer hoćemo da pokažemo da se u ovoj zemlji može kvalitetno voditi određeni posao, a da ne zaostajemo za drugim, bolje razvijenim zemljama. Jednostavno vidimo da kod nas sistem još nije uređen i želimo da damo svoj doprinos, kako uređujemo sisteme u našim firmama da se tako uradi i u državi u kojoj živimo i radimo, da bi nam svima bilo lakše.

Veliki igrači na tržištu

Postoje li neka nova tržišta za bh. proizvođače, investicije ili tehnologije koje planirate uvesti?

Nova tržišta uvijek postoje. Svijet je veliki, nebo je granica, tako da sve kompanije iz naše industrije sigurno rade na uspostavljanju kontakata i istraživanju novih tržišta.

S nama u društvu je Argeta koja je najprodavaniji brend kada je pašteta u pitanju. Ovdje su i vodeće kompanije kada je riječ o mesu, Perutnina Ptuj stacionirana u Srpcu i Brezi, Madi iz Tešnja, Brovis Visoko, a s druge strane iz lake linije su Agreks kao vodeći proizvođač konzumnih jaja, Bingo kao najveći retailer u BiH, firma koja ozbiljno ulaže u proizvodnju, kako u tov brojlera, tako imaju i ozbiljne farme u proizvodnji konzumnih jaja. Iradia je s nama, vodeća u proizvodnji rasplodnih jaja teške linije, AgroMix fabrika stočne hrane, te Rapić iz Gradiške čiji je biznis s proizvodnjom hrane povezan sa živinarskom industrijom.

Dakle, imena ovih firmi govore o i trenutnim, ali i novim tržištima na kojima svi radimo. Otvara se se tržište Bugarske, ali i tržište Albanije je interesantno za sve nas i tamo se povećavaju poslovi svih naših kompanija.

Inspirativno je, zasigurno, i tržište Bliskog istoka, na kome će se perspektivno raditi. Ukoliko se nova tržišta otvore to automatski znači da će se kapaciteti svih naših firmi ozbiljno povećavati, što podrazumijeva i potrebu za većim angažmanom radne snage, a da bi imali povećane angažmane mi ćemo svi morati raditi na poboljšanju uslova koje nudimo našim ljudima ne bi li dali doprinos da putanja ljudi iz BiH ne bude jednosmjerna ulica ka zapadu, nego da ovu putanju učinimo dvosmjernom i da u ovu zemlju počnu da se i vraćaju naši ljudi. Već smo natjerani da posežemo za radnom snagom iz nekih drugih zemalja kao na primjer Nepala, Afganistana, Bangladeša ili drugih.

Saradnja sa individualnim farmerima

Ima li prostora za širenje proizvodnje ili saradnju s manjim proizvođačima u okruženju?

Itekako. Firme koje sam pobrojao, a koje se bave tovom brojlera, najveći dio svoje proizvodnje zasnivaju na kooperantskom odnosu, znači mali farmeri čine većinu tog proizvodnog lanca, što vuče veliki broj seoskih gazdinstava i farmera. Na našem Kongresu biće najmanje između 120 i 150 tih individualnih tovljača ili farmera iz Bosne i Hercegovine. U lakoj lini takođe postoji dio kooperanata koji rade za ove veće firme.

BiH kao most između Istoka i Zapada: Kakvu ulogu ima peradarski sektor?

Svako izvezeno jaje, kilogram mesa ili prerađevina iz Bosne i Hercegovine, omogućava i drugim proizvođačima dodatni prostor za širenje proizvodnje u ovoj zemlji.

Nekad su ljudi posmatrali veće firme kao problem za ostale, ali pod ovim nebeskim svodom ima mjesta za sve. Što imamo veće igrače na ovom tržištu svima će biti lakše.