Milan Macanović: Danska genetika je vrhunska i imala je efekta

Na farmi Milana Macanovića iz Petoševaca kod Laktaša oko 80 odsto svinja je danske genetike. Kako navodi ovaj farmer radi se o vrhunskim svinjama, a rezultat je vidljiv na svakom koraku.

Svinjogojska farma "Macanović" je reproduktivnog karaktera, a osnovana je 1997. godine.

Priča sa danskom genetikom počela je prije tri godine ulaskom u program sa UNDP-om koji je pomagao lokalne uzgajivače svinja. Tad je preko 70 grla uvezeno na nivou opštine Laktaši. Od toga, Milanova farma uvezla je dvanaest nazimica i tri nerasta (landrasa, jokšira i duroka).

Kao veterinar, Milan je bio dobro upućen o kakvoj se genetici radi jer je nekad radio na farmi svinja u Novoj Topoli koja je sarađivala sa Dancima. On tvrdi da je ova genetika sam vrh u svijetu svinjogojstva.

Oboren rekord: Krmača oprasila 32 prasića

"To je dalo rezultate. Nešto vrhunsko traži vrhunsko posvećivanje tome, prije svega dobru ishranu, smještaj i prasilište", priča Macanović.

On ističe da se radi o krmačama koje imaju strahovito jaku ovulaciju i razvijene jajnike.

"Kod jednog prijatelja iz sela Kosjerovo nedavno je takva krmača oprasila 32 prasića, što je rekord", priča ovaj veterinar.

Popravljen genetski materijal

Milan dalje priča, da je nabavka svinja danske genetike imala efekta. Nerastovi su popravili genetski materijal u okolini kod običnih krmača jer kako stručno objašnjava Milan, od 70 do 75 genetike prenosi upravo nerast.

"Zadovoljni smo zasad, s tim da se danska genetika osvježava. U našoj selekcijskoj službi smo se dogovorili i uvezao sam iz Srbije još dva nerasta (landrasa i jokšira)", rekao je ovaj uzgajivač.

Prema njegovim riječima, na tržištu je traženo dobro prase i dobar tovljenik, a danska genetika je mesnata i ima veliki prirast i malu konverziju hrane. Bit ove genetike je da su to mirne majke koje dobro odgajaju prasad.

Milan Macanović: Velike farme lakše sačuvaju prasiće

Znalo je biti problema, priča Milan, i kod njega, ali i kod drugih farmera, kada se oprasi po 17-18 živih prasića. Tad ih je jako teško sve sačuvati i ispratiti, a prema Milanovim riječima u takvim situacijama u prednosti su velike farme.

"Onaj ko ima u ciklusu 200 krmača, te mu se svako veče prasi pet-šest krmača je u prednosti, jer neka krmača oprasi 17, a neka 13 prasadi. Onda se neko prase od ove prve prebaci drugoj i tako se uspije sačuvati", rekao je Milan.

Svinjogojstvo je mukotrpan posao

Macanović svinjogojstvo opisuje kao mukotrpan posao i konstantnu borbu, naročito zbog niske cijene u junu i julu.

"Bez žrtve i posvećenosti uspjeha nema. Tokom godine bude i dobrih momenata", kaže ovaj uspješni farmer kojem je najveća satisfakcija u poslu kada njegov proizvod mušterije pohvale na raznim feštama.